Pravo raspolaganja privatnom imovinom, neprikosnoveno u svijetu, osporeno je u Ustavnom sudu BiH. Odluku da je Zakon o zemljišnim knjigama Federacije BiH u skladu sa odrebama Ustava BiH i Evropskom konvencijom, Srbi izbjegli i raseljeni iz Federacije BiH doživjeli su kao ozakonjivanje i dosadašnjih opstrukcija i konačno otuđivanje imovine u FBiH.
Argumentacija, na osnovu koje je odbačen zahtjev 29 poslanika SNSD–a u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Zakon o zemljišnim knjigama Federacije, nepoznata je. Biće dostavljena apelantima u zakonom predviđenom roku, kaže registrar Ustavnog suda Zvonko Mijan, koji nije mogao reći i da li je donesena jednoglasno.
“Pravilima je utvrđeno da se takve informacije me nogu tražiti, ni dobiti. Zahtjev nije prihvaćen jer je utvrđeno da su odredbe u skladu sa Ustavom BiH”, kaže Mijan.
Praksa Ustavnog suda BiH prema Srpskoj i Srbima je ustaljena, ali začuđuje da se sudije nisu dosjetile da je 350.000 nekadašnjih stanovnika BiH u statusu izbjeglih i raseljenih i da nisu samo Srbi napustili Federaciju. Ali za različite aršine sudovanja, sudije su ponovo imale sluha. Po apelaciji Bakira Izetbegovića iz 2011. Srpskoj je naređeno da izmijeni zakon o katastru, a novi zakon donesen je još 2012.
“Srpska je ukazala da se iste stvari dešavaju u Federaciji. Primjena zakona počela je prije 2 – 3 godine i mi efekte nismo ni znali dok se građani nisu počeli javljati sa problemima”, ističe Bojan Vidić, član Odbora za zaštitu prava izbjeglica raseljenih lica i povratnika u NSRS.
Do sada su problemi uočeni u Bihaću, gdje se tek tri odsto stanovnika javilo radi izlaganja nekretnina, a s istim nevoljama suočeni su do sada u Zavidovićima, Bugojnu, Čapljini. Obnova zemljišnih knjiga u Federaciji počela je tek u trećini tamošnjih opština, a u Sarajevu će to biti legalizacija dosadašnje otimačine srpske imovine. Primjer je pravna bitka porodice Јošilo iz sarajevskog naselja Nedžarići.
“Kriminalne vlasti opštine Novi Grad Sarajevo je imovinu mog oca proknjižila još u januaru 2015. godine sa Zharija Јošila, koji je gruntovni vlasnik, na Zavod za izgradnju kantona Sarajevo. Rješenje su poslali na nepostojeću adresu kako se bi smo mogli žaliti. Upali su nam u posjed i počeli sa izgradnjom bazena, sportskih centara, garaža itd”, kaže Јošilo.
Oni će i dalje nastaviti s kršenjem ljudskih prava, a ja ću da se borim za svoju imovinu, poručuje Јošilo. Sliedeći njegov primjer, građani treba da se obrate područnim kancelarijama geodetske uprave RS, nedavno formiranim, upravo radi pružanja stručne i pravne pomoći s ciljem raspolaganja imovinom u Federaciji. Јer, sa ili bez zaštite prava od Ustavnog suda BiH, neprikosnoveno pravo vlasništva garantovano je svugdje u svijetu.
RTRS
