-Visoki predstavnici ne mogu da donose zakone, utvrđeno je glasovima većine članova Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Taj zaključak je danas usvojen glasovima srpskih i hrvatskih poslanika na sjednici nadležne komisije, a povodom zahtjeva Ustavnog suda BiH za ocjenu ustavnosti člana 203a. Krivičnog zakona BiH i samostalnog člana 4. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH koje je 2023. godine nametnuo Krstijan Šmit potpisujući se kao visoki predstavnik u BiH.
Najvažnije informacije:
-Ustavnopravna komisija zaključila da visoki predstavnik
-nema ustavno ovlašćenje da donosi zakone
-Sporne izmjene Krivičnog zakona BiH nametnuo 2023. godine Kristijan Šmit
-Odluka usvojena glasovima srpskih i hrvatskih poslanika (4 „za“, 3 „protiv“)
-Stav proslijeđen Ustavni sud Bosne i Hercegovine
-Potencijalno dovodi u pitanje presude i primjenu spornih zakonskih odredbi
-Šta predviđaju sporne izmjene zakona?
-Nametnutim odredbama propisano je:
-kazna zatvora od
-šest mjeseci do pet godina
-za službena lica koja ne sprovode odluke visokog predstavnikada zakonstupa na snagu objavom na sajtu OHR-a, bez parlamentarne procedure
-Tim, nametnutim izmjenama zakona je propisano da će svako službeno lice u BiH koje ne sprovede, ne izvrši i ne poštuje odluku visokog predstavnika za BiH ili spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, sprovođenje ili izvršenje takve odluke, biti kažnjeno kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina te da sve to stupa na snagu objavu na sajtu OHR-a.
Zahtjev koji je Ustavni sud proslijedio nadležnoj parlamentarnoj komisiji je uslijedio u okviru postupka za ocjenu ustavnosti Krivičnog zakona BiH koji je pokrenuo polovinom decembra prošle godine Klub poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Srpske.
Nakon razmatranja dopisa iz Ustavnog suda BiH, parlamentarna komisija je konstovala da visoki predstavnik nema ustavnu nadležnost da donosi zakone, zbog čega su neustavne odredbe izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH.
Glasanje članova Komisije
Zaključak je usvojen sa četiri glasa „za“, a podržali su ga poslanici iz:
Ujedinjena Srpska
Srpska demokratska stranka
HDZ BiH
Protiv su bili predstavnici stranaka iz FBiH.
Zaključak je usvojen sa četiri glasa „za“, a glasali su poslanici iz stranaka sa srpskim i hrvatskim predznakom, odnosno iz Ujedinjene Srpske, SDS-a te HDZ-a BiH koji su prisustvovali sjednici.
Po tom članu zakona je, naime, suđeno Miloradu Dodiku u vrijeme dok je bio predsjednika Srpske, te na kraju i izrečena osuđujuća presuda te izrečena godina zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije.
Moguće posljedice odluke
Zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković (Ujedinjena Srpska) nada se da će Ustavni sud BiH uvažiti činjenicu da je najviše zakonodavno tijelo u BiH zauzelo zvaničan stav da niko drugi, osim Parlamentarne skupštine BiH, ne može da donosi zakone bez obzira na funkciju. Petković je podsjetio da je prvi put ova komisija zauzela stav da visoki predstavnik nema pravo da donosi, odnosno nameće zakona i o tome je obavijestila Ustavni sud BiH.
– Ustavnopravna komisija je usvojila zaključak koji sam predložio kao njen član – rekao je Petković.
Iako je glasao „za“ zaključak, poslanik SDS-a i član Komisije Mladen Bosić smatra da se neće ništa promijeniti nakon odluke Ustavnopravne komisije da visoki predstavnik nema pravo da donosi, odnosno, nameće zakone.
Bosić je napomenuo da je to stav koji SDS ima još od dana kada je trpio sankcije i donošenje različitih zakona kojima se uvijek protivio.
– Nažalost, Ustavni sud BiH je donio poslije toga nekoliko odluka kojima potvrđuje da je visoki predstavnik ima ili je imao pravo da donosi zakone – rekao je Bosić novinarima u Sarajevu.
Šef Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Sanja Vulić rekla je Srni da je Ustavnopravna komisija potvrdila da Šmit nije visoki predstavnik već razarač Dejtonskog mirovnog sporazuma i dejtonske BiH.
Vulićeva je podsjetila i da je uputila poslaničko pitanje i tražila da joj se dostavi kada je i na kojoj sjednici Predstavničkog ili Doma naroda, Parlamentarna skupština BiH raspravljala ili usvojila izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH, koje su objavljene u Službenom glasniku BiH 47/23, te da je u februara prošle godine dobila odgovor da te izmjene i dopune nikada nisu razmatrane na sjednicama domova.
Poslanik SNSD-a Milorad Kojić je podvukao da bi Ustavni sud BiH trebalo da prihvati mišljenje komisije da neko ko se samoproglašava visokim predstavnikom nema mogućnost da donosi bilo kakve zakone mimo ustavnih nadležnosti.
– Da li će postojati dovoljno pravničke volje, ali i ljudske volje da se prihvati ovakva odluka Ustavnopravne komisije koja je jedino ispravna i koju bi trebalo i mimo mišljenja Komisije da zauzme Ustavni sud, pokazaće vrijeme – rekao je Kojić i dodao da je jedina ustavno nadležna Parlamentarna skupština.
Ukoliko Ustavni sud BiH prihvati stav komisije, Kojić je naveo da bi u praksi to značilo poništenje svega što je prouzrokovao taj član zakona i imalo bi zaista velike posljedice.
S druge strane, predsjedavajući ove komisije Albin Muslić (SDP BiH) rekao je u petak zaključak tog tijela ni na koji način ne obavezuje Ustavni sud BiH, koji će provesti proceduru i utvrditi da li je određeni zakon ustavan ili nije.
Prema njegovim riječima, Petković je iskoristio poslaničko pravo i predložio da Komisija zauzme stav da visoki predstavnik ne može donositi zakone.
– Rezultati glasanja su takvi da su četiri člana Komisije glasala za i tri protiv, među kojima sam i ja. Bio sam protiv takvog zaključka. Međutim, mora se poštovati činjenica da je on usvojen većinom glasova – rekao je Muslić.
Pravnik Ognjen Tadić izjavio je da je odavno svakome jasno, pa i onima koji javno tvrde drugačije, da visoki predstavnici ne mogu donositi zakone u BiH te da je to u slučaju Kristijana Šmita još jasnije, jer on nije ni visoki predstavnik.
U svakoj pravnoj državi, istakao je Tadić za Srnu, ovo bi značilo da se od Ustavnog suda BiH može očekivati odluka kojom se osporavaju intervencije Šmita, ali njegovom krivicom, krivicom političkog Sarajeva i brojnih stranaca, BiH nikada nije postala pravna država, pa je potpuno neizvijesno kako će se krnji Ustavni sud BiH odnositi prema ovako jasnom i ispravnom stavu nadležne parlamentarne komisije.
Glas Srpske
