Istočna i(ili) južna interkonekcija pitanje je sad: Dobrobit je raditi obje

Istočna i(ili) južna interkonekcija pitanje je sad. Pred državnim ministrima danas će se naći nacrti osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma između Bosne i Hercegovine i Srbije o izgradnji gasovoda na Novoj istočnoj interkonekciji, kao i između BiH i Hrvatske o izgradnji gasovoda na Južnoj interkonekciji. No, rješavanje ovih pitanja zavisi o politici, dok struka smatra da je našoj zemlji potreban veći broj izvora dotoka gasa.

U SLUŽBI BIRAČA

– Mnogi sada spominju istočnu interkonekciju, da je ona nešto novo. Nije ona nešto novo. Gasovod Sava je definisan prije 20 godina. To je ustvari taj gasovod Sava, koji je sad dobio naziv istočna interkonekcija. Smatram da nema ništa sporno da se rade obje interkonekcije. Da smo bogdo uradili obje puno ranije. Samo ću spomenuti jedno poređenje sa interkonekcijom za električnu energiju. Mi imamo 13 interkonekcija za električnu energiju sa susjednim zemljama, sve su izgrađene prije 1992. godine. Sada su u potrebi za uvoz-izvoz struje, niko nema ništa protiv njih, čak da ih ima više, dobro bi bilo. Ista je stvar i sa gasnom interkonekcijom. Imamo jednu koja je urađena prije 1992. Da ih imamo još pet ili 13 kao za struju, to bi bilo super. Jer gasna interkonekcija neće biti samo interkonekcija za prirodni gas, biće interkonekcija za vodik koji će vjerovatno, kako Evropa zamišlja, za 30-ak godina biti ključno gasovito gorivo, kazao je za Oslobođenje Semin Petrović iz Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku Sarajevo.

On ističe da je o ovim pitanjima struka malo konsultovana.

– S druge strane, postoji Institut za gasnu tehnologiju, a za 34 godine ni sa jednog od nivoa institucija nije nikada pitan za to. Neke kompanije su naručivale studije, ali mislim da kod ove interkonekcije nisu toliko uzimane u obzir, navodi Petrović.

Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku, ističe da bi, ako se govori o sigurnosti snabdijevanja, dobro bilo imati te projekte.

– Međutim, ako govorimo o energetskoj ovisnosti, i dalje smo ovisni o uvozu energenata, pogotovu ruskog gasa, ako govorimo o istočnoj interkonekciji, dok južna interkonekcija znači druge pravce snabdijevanja. Upitno je gdje će taj gas biti korišten, ko će ga moći platiti, s obzirom na to da gas trenutno koristimo otprilike 70 posto u Kantonu Sarajevo za grijanje unutar šest ili sedam mjeseci. Stvar je tržišta i ako tržište ne prihvati takve inicijative i takve projekte, oni su osuđeni na propast, upozorava Harbaš.

Stručnjak za energetiku iz Beograda Miloš Zdravković smatra da bi oba projekta predstavljala dobrobit za državu BiH i oba njena entiteta.

– Neko kaže južna interkonekcija – to je gasovod nigde u ništa, a to nije tačno. Naročito u ovom periodu zaoštrene geopolitike. Mi ne znamo koliko će rat u Ukrajini da traje. Što se tiče BiH, dobro je da ima tu mogućnost da se država i oba entiteta snabdevaju LNG gasom. S druge strane, dugoročno gledano, svakako je za državu BiH i oba entiteta bolje da se poveže na istočnu interkonekciju jer je to jeftinije snabdevanje gasom. Gas je energent sadašnjosti i budućnosti. Ja kao inženjer ne vidim ni jedan jedini razlog da se oba projekta ne usvoje. U svakom slučaju, dobro je kad jedna država ima način da bira kako će da se snabdeva energentima, u ovom slučaju gasom, kazao je Zdravković.

Miloš Zdravković: Kao inžinjer, tražio bih realizaciju oba projekta

Poručuje da političari moraju biti u službi svojih birača, odnosno građana i da gledaju interese ljudi koji su ih birali.

– Pre svega interese građana. Gas je, opet napominjem, energent sadašnjosti i budućnosti. Za građane oba entiteta i državu je veoma bitno da imaju što jeftiniji gas i što sigurnije snabdevanje za privredu. Kao inženjer rekao bih: Gradimo obe interkonekcije. To nisu inženjerski zahtevni poduhvati, a s druge strane ekonomski mogu da budu veoma isplativi, kaže Zdravković.

Na izgradnji gasovoda Nova istočna interkonekcija insistira rukovodstvo Republike Srpske. On bi obuhvatao pravac granica Srbija – BiH – Bijeljina – Banja Luka – Prijedor – Novi Grad. Gasovod Južna interkonekcija ima snažnu podršku međunarodne zajednice, a obuhvatao bi pravac Zagvozd – Posušje – Novi Travnik/Travnik, sa odvajanjem za Mostar.

Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto navela je kako je poznato da naša zemlja ima nerazvijen gasni sistem u odnosu na zemlje regiona i zavisna je o snabdijevanju prirodnim gasom samo iz uvoza i to jednim transportnim pravcem.

– Mislim da BiH treba razviti svoj sistem prirodnog plina na cijelom teritoriju, osiguranjem novih transportnih pravaca i mislim da je takva potreba i više nego opravdana. Sve što se odnosi na takve prioritete, da su to prioriteti i interesi BiH, ne vidim nijednog razloga da bi neko imao nešto protiv takvih projekata. Svako od nas ima obavezu poštovati Ustav. Kada je u pitanju donošenje zakona o gasu, mi zaključak još nismo dobili od Predsjedništva BiH. Što se tiče donošenja zakona, to je nadležnost entiteta, kada je u pitanju energetika, i mislim da se sve institucije trebaju pridržavati nadležnosti Bosne i Hercegovine, naglasila je Krišto.

Navela je i kako je situacija sa istočnom interkonekcijom jasnija nego što je to slučaj sa južnom.

– Dobili smo prijedlog odluka u kojem temeljem zakona o sklapanju međunarodnih sporazuma imenujemo povjerenstvo koje bi se trebalo uputiti u razgovore, odnosno pregovore u smislu sklapanja. Za istočnu interkonekciju imamo zakon koji je donesen u RS-u i prijedloge za provođenje sporazuma te faktički čistu situaciju da možemo donijeti odluku da se krene u pregovore. Kada je u pitanju južna interkonekcija, od formiranja novog saziva Vlade FBiH oni su iz procedure povukli određeni broj zakona, između ostalih i zakon o južnoj plinskoj interkonekciji. Nadam se da će Vlada uputiti drugi prijedlog. Do ovog trenutka nismo imali zakon na razini FBiH i u tom slučaju još nemamo uslove za sklapanje sporazuma. Onog trenutka kada se na razini FBiH dogovori zakon, Vijeće ministara će uraditi ono što je naš posao, poručila je Krišto.

SAGLASNOST PREDSJEDNIŠTVA

I jedna i druga interkonekcija dio su međunarodnih sporazuma, što znači da je za njihovu realizaciju neophodna saglasnost Predsjedništva BiH. Ranije je član Predsjedništva BiH Željko Komšić rekao da njegovu podršku neće imati dok se ne usvoji državni zakon o gasu, a isto je tražio i njegov kolega Denis Bećirović.

– S obzirom na to da se radi o međudržavnoj interkonekciji, za realizaciju projekta neophodno je zaključivanje međudržavnog sporazuma između BiH i RH o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Hrvatska i upravo je BH-Gas u okviru redovnog izvještavanja Vlade Federacije BiH u vezi s tim projektom predložio ubrzavanje aktivnosti za potpisivanje navedenog sporazuma. BH-Gas smatra značajnim da je Vijeće ministara kao institucija na nivou BiH prepoznalo značaj i ubrzalo aktivnosti na realizaciji ovog strateškog projekta, te će BH-Gas nastaviti asistirati u pružanju neophodnih informacija kako bi sporazum po potpisivanju bio i realizovan, naveli su iz BH-Gasa.