“Stiče se utisak da su Amerikanci Dodiku simbolično poslužili Vašu glavu na srebrnom poslužavniku”. “SAD su Vas, slikovito rečeno, sa uperenim pištoljem prisilile da hitno napustite svoju funkciju u Bih”.
Ovo su samo neke od konstatacija njemačkog novinara Mihaela Martensa u intervjuu sa Kristijanom Šmitom. Istom onom tekstu čije objavljivanje je OHR pokušao da spriječi.
“Glava je na vratu”
“Ja to ne vidim tako. Moja je odluka ovo što sam sada uradio. Glava je na vratu, i tamo će i ostati. Svi razgovori su protekli mirno i bez „upotrebe oružja“. Ja sam sa svoje strane izrazio spremnost da, pod postojećim okolnostima, sprečim da se različite pozicije odraze kao rizik za funkciju Visokog predstavnika. Zato sam tako odlučio u razgovorima koji su bili intenzivni, ali i uspješni”, odgovarao je Šmit.
Tu ga je Martens “dočekao” sa temom “intenzivnih razgovora”. Pitao ga je koliko puta mora da se “ujede” za jezik i da djeluje kako neko ko, bar ne još uvijek ne smije da kaže sve što bi želio.
“Oni koji govore sve što im je na srcu ne poštuju osnovna pravila diplomatskog ophođenja. Ja nisam ovdje da bih objašnjavao emotivna stanja, već da bih rekao o čemu se radi. Nakon pet godina na funkciji, što je drugi po dužini mandat među svim visokim predstavnicima u BiH, teška srca sam donio odluku da prestanem sa radom. Ali takođe znam da imamo neke probleme koje moramo da otvorimo. Ko god vjeruje da se stvari rješavaju time što jedan odlazi, a drugi dolazi, nije razumio probleme u BiH.
-Angela Merkel i dolazak u BiH
Martensa nastavlja sa tim kako je Šmit uopšte došao u BiH.
“Svoju poziciju ovdje u Sarajevu, sa koje su Vas Amerikanci sada manje-više protjerali, dugujete Angeli Merkel. Ona je na jednom skupu Vaše CSU 2017. godine izgovorila čuvenu rečenicu da su vremena u kojima se čovjek mogao potpuno osloniti na SAD „u izvjesnoj mjeri prošla“, zbog čega Evropljani moraju da preuzmu više odgovornosti. Da li se slažete sa tom rečenicom?”
“Slažem se sa tim – doduše uz jedno pitanje: Šta smo mi Evropljani zapravo uradili da razvijemo sopstvenu strategiju? Kada pogledam situaciju ovde u BiH, vidim još uvijek značajnu potrebu za naknadnim prilagođavanjem. Gdje su Evropljani u odnosu prema ovoj zemlji?
Uticaj MAGA pokreta u Evropi
Martens je nastavio razgovor sa uticajem MAGA pokreta u Evropi i tome kako brojni lideri, uključujući i Milorada Dodika, imaju podršku ove Trampove organizacije.
“Prije svega, ona (EU) ne bi trebalo da reaguje, već da djeluje. Uzmimo pitanje bh. snabdijevanja energentima. BiH se snabdijeva isključivo gasom iz Rusije, koji dolazi preko Srbije. Da bi se tome pariralo, već godinama postoji ideja, koju je EU u početku snažno podržavala, o izgradnji gasovoda od Hrvatske do BiH. Amerikanci to guraju napred, što im se ne može zamjeriti. Sada EU kaže da to više ne može da podrži jer se ne radi o obnovljivim izvorima energije. Dakle, BiH i dalje zavisi samo od ruskog gasa. Ne može se sve završiti time što će se naknadno samo kritikovati drugi. Šta je sa našom evropskom strategijom?”, pita se Šmit.
Njemački novinar se dotakao i teme srpskog lobiranja u SAD-u te naveo da su “jedan od dva cilja navedena u lobističkom ugovoru je postignut”. Drugi je, navodi Mertens nezavisnost Republike Srpske.
“Vi uskoro odlazite, Dodik je još uvijek tu. Da li će on pokušati da ostvari i drugi cilj i da uz američko prećutno prelaženje preko toga uništi BiH?
“Razumijećete da ne želim da govorim o imenima, pogotovo što se ime koje ste pomenuli ionako previše često pominje. Ne zavisi to od toga”, nemušto odgovara Šmit.
Na dodatna pitanja o Dodiku nije htio da odgovara.
“Ja to ne uzimam zdravo za gotovo – o tom čovjeku se u svakom slučaju previše govori”, kaže Šmit.
Šmit nije znao ni šta da kaže, kada je dodatno upitan o odnosu Dodika i nove američke administracije.
“Trampov najstariji sin, Donald Tramp Mlađi, putuje kod Dodika u Banjaluku na jednu ekonomsku konferenciju. Postoje mnogi drugi kontakti Dodika sa MAGA pokretom. Zar se tu ne mora postaviti pitanje da li bi se SAD zaista suprotstavile stvarnim secesionističkim težnjama Dodika? Ukoliko Dodik misli ozbiljno, muslimanski Bošnjaci, koji čine apsolutnu većinu stanovništva u Bosni, teško da bi skrštenih ruku posmatrali uništavanje svoje države.
Šmitov odgovor, opet nikakav: “Ko god misli da na Balkanu može rješavati probleme povlačenjem novih granica, previđa da time prije svega odmah nastaju novi problemi. Takve ideje su opasne jer zavaravaju nuđenjem rješenja za nešto što se, barem na taj način, ne može riješiti.”
Šmit dao intervju njemačkom novinaru pa pokušao da spriječi objavu teksta
Podsjećamo, njemački novinar Mihael Martens je na svom profilu na društvenoj mreži Iks podijelio priču o intervjuu koji je uradio sa Kristijanom Šmitom u kojoj je opisao kako je OHR pokušao da spriječi objavu teksta.
Martens je novinar njemačkog lista Frankfurter algemajne cajtung, a teme su mu često vezane za BiH i širi region Balkana.
U tom pogledu, uradio je i intervju sa Šmitom zbog kojeg je došao u BiH. Ipak, intervju se nije svidio Šmitu, koji je pokušao da spriječi objavu teksta.
“Čim sam ugasio snimanje razgovora, Šmit je odmah rekao da je nezadovoljan mojim pitanjima. Zamjerio mi je što sam stavio u pitanje to da je ostavka njegova lična odluka. Takođe, zamjerao mi je i kako sam pisao o radu OHR-a. To je njegovo pravo, ali sam mu rekao da nisam tu da bi on bio srećan ili nesrećan”, napisao je Martens.
Dodao je i da je ranije dobio poruku zbog jednog teksta u kojem je kritikovao OHR i to direktno od Šmita.
“Četiri sata nakon intervjua, dok sam bio u hotelu, došao mi je mejl Odjela za odnose s javnošću OHR-a, u kojem je stajao zahtjev da se intervju povuče”, naveo je Martens.
Atv
