Na jugu Hercegovine, u tipično kraškom ambijentu, sa lijeve strane rijeke Neretve, nalazi se Hutovo blato, jedinstvena submediteranska močvara u Evropi. Poznato je od davnina kao zelena oaza, sa obiljem vode u kojoj je uslove za život našao veliki broj biljnih i životinjskih vrsta. Močvara je interesantna i značajna sa ornitološkog, ihtiološkog, naučnog, ekološkog i turističkog stajališta.
Hutovo blato se smatra jednim od najvećih zimovališta ptica na području Evrope. Hutovo blato teritorijalno pripada opštinama Čapljina i Stolac, a prostire se na močvarnom, ravničarskom i brdovitom terenu, sa nadmorskom visinom od 1 m do 432 m.
Ovo područje udaljeno je petnaestak kilometara od Jadranskog mora, tako da je pod velikim uticajem sredozemne klime. Zbog izuzetnog značaja i ljepote Hutovo blato je proglašeno Parkom prirode 1995. godine. Slijevajući se u udoline i depresije kraške ponornice i površinske vode sa okolnih područja stvaraju veći broj jezera, jaruga, plesna i rijeku Krupu i osiguravaju visok nivo podzemne vode. Tako visok nivo podzemnih voda utiče na pojavu stalnih i povremenih izvora i vrela.
Jezera Hutova blata predstavljaju prave kriptodepresije, jer se dna pojedinih jezera nalaze ispod nivoa mora (Jelim 18 m). Najveća jezera Hutova blata su: Deransko, Jelim, Drijen, Orah, Škrka i Svitava. Svitavsko jezero je vještačka akumulacija, nastala izgradnjom hidroelektrane Čapljina. Sva jezera Hutova blata međusobno su povezana velikim brojem kanala i jaruga.
Rijeka Krupa je glavni vodotok Hutova blata i odvodi vode Gornjeg blata i Svitavskog jezera u rijeku Neretvu. Krupa nema pravog izvora nego je otoka Deranskog jezera. Dužina Krupe iznosi 9 km, a prosječna dubina joj je oko 5 metara. Ovo je jedinstvena rijeka u Europi jer ima osobinu da teče u oba smjera. Ona teče normalno od “izvora” prema ušću, i od ušća prema “izvoru”. Do ove pojave dolazi kada uslijed visokog nivoa i velikog protoka vode,rijeka Neretva potisne Krupu.
Zahvaljujući blizini i uticaju Jadranskog mora, obilje vode okružene kraško- brdovitim terenom, biološka raznolikost vegetacije Hutova blata je izrazito vrijedna. Rijetka su mjesta na svijetu koja na tako malom području imaju tako veliki broj vrsta. Cjelokupni biljni pokrivač Parka prirode može se podijeliti na četiri tipa vegetacije : vodena, močvarna, livadska i šumska.
Vodene površine Hutova blata prekrivene su najvećim dijelom lopočem (Nymphaea alba) i lokvanjem (Nuphar luteum). Pored njih u vegetaciji vodenih površina zastupljeni su i mrijesnjak (Potamogeton sp.), žabnjak (Ranunculus sp.) itd.
Najveći dio močvarnog područja obrastao je nepreglednim tršćacima, gdje su dominantne vrste: trska (Phragmites sp.), rogoz (Typha sp.), šaš (Carex sp.) i sita (Juncus sp.).
Šumska i livadska vegetacija zastupljene su brojnim karakterističnim vrstama koje upotpunjuju biološku raznolikost Hutova blata. Značajne vrste ovih tipova vegetacije su: jasen (Fraxinus sp.), hrast (Quercus sp.), veprina (Ruscus sp.), nar (Punica sp.), borovica (Juniperus sp.), vrba (Salix sp.), brijest (Ulmus sp.), joha (Alnus sp.), kupina (Rubus sp.), dud (Morus sp.), kopriva (Lamium sp.), djetelina (Trifolium sp.). Neke biljne zajednice tek su mjestimice razvijene, dok su neke vrlo raširene i pokrivaju velike površine.
Park Prirode “Hutovo blato” osnovan je 1995. Godine i zauzima površinu od 7411 ha.
“Hutovo blato” kao stanište za brojne biljne i životinjske vrste spominje se od davnina. Poslije Drugog svjetskog rata “Hutovo blato” je bilo zaštićeno isključivo kao elitno lovište. Istorija “Hutova blata” kao zaštićenog dijela prirode počinje od 03. juna 1954. godine kada je ustanovljen ornito-faunistički rezervat “Hutovo blato” 6144 ha.
U sklopu ornito-faunističkog rezervata 1959. god. izdvojen je strogi ptičiji rezervat Škrka (350 ha), zatvoren za ribarenje, lov i druge ekonomski isplative aktivnosti. Zbog svog međunarodnog značaja, “Hutovo blato” je 1971. god. uvršteno u “Popis močvara od međunarodnog značaja”, a 1980. god. uvršteno je u “Međunarodni projekt za zaštitu mediteranskih močvara”.
Kao posebno lovište “Hutovo blato” službeno egzistira sve do 30. marta 1995. god. kada je zbog svojih prirodnih vrijednosti proglašeno Parkom prirode. Međunarodni Savjet za zaštitu ptica (ICBP) uvrstio je 1998. god. “Hutovo blato” u listu međunarodno važnih staništa ptica. Potom je 2001. god. Park prirode “Hutovo blato” upisan u listu močvara od međunarodne važnosti po metodologij Ramsarske konvencije i registrovano je pri UNESCO-vom Direktoratu u Parizu.
Park prirode nudi razne turističke sadržaje poput foto safarija, sportskog ribolova, sportskih priprema, edukativno-obrazovnih staza i ugostiteljstva.
Foto safari u parku prirode “Hutovo blato”
Foto-safari kao turistička atrakcija podrazumijeva razgledanje krajobrazna, posmatranje ptica i uživanje u prirodom ambijentu močvare uz vožnju brodicama po močvarnom djelu Hutovog blata. Stalni trend rasta broj posjetitelja ukazuju na njegovu atraktivnost i jedinstvenost. Izlet se sastoji u vožnji brodicama koje mogu primiti 25 osoba, a ukupna vožnja traje oko sat vremena i ruta je kružnog karaktera.
Sportski ribolov u parku prirode “Hutovo blato”
Sportski ribolov na području Hutova blata od davnina je bio ne samo turistička nego i privredna grana. Na gornjem dijelu Krupe od Struga do Bučina odvija se kontrolisani privredni ribolov na Jegulju putem trata. Sportski ribolov odvija na djelu toka rijeke Krupe u dužini od 4 km od Bučina do ušća u Neretvu i na Svitavskom jezeru površine 1.000 ha. Sportski ribolov dozvoljen je iz čamca trstinom sa određenim brojem udica (2 mamca).
