U fokusu Brisela su evropski zakoni koje BiH mora da usaglasi, kako bi Evropska unija 21. marta dala zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora. Ključna će biti rješenja koja proisteknu iz dijaloga i odluka institucija BiH, izjavila je predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto, nakon sastanka sa evropskim zvaničnicima.
Na domaćem terenu koplja se lome – kako izmijeniti jedan od ključnih zakona na evropskom putu BiH, Izborni zakon.
Za bošnjačke strukture, koje traže izmjenu Ustava, asimetrična rješenja su neprihvatljiva.
Iz Republike Srpske odgovor da jedino asimetrična BiH može opstati.
Sat otkucava. Ostalo je još mjesec do odluke Evropske unije – da li će otvoriti pristupne pregovore sa BiH, ali i odrediti datum za početak pregovora. To znači da politički lideri u BiH imaju isto toliko vremena za dogovor o zakonima koji su uslov za zeleno svjetlo za evropski put BiH – o sudu, sukobu interesa i Izborni zakon, koji prema riječima Borjane Krišto, najviše interesuje Evropu.
– Tu sam istakla sam da je svima nama u BiH posebno važno provesti cjelovitu reformu izbornog zakonodavtsva, a to podrazumijeva implementaciju odluka Ustavnog suda BiH o legitimnog predstavljanju konstitutvih naroda i presuda Evreopskohg suda za ljudska prava za šta smo svi u BiH opredijeljeni – rekla je ona.
Ili, ipak, ima onih koji nisu opredijeljeni, pa zbog izmjene Izbornog zakona zagovaraju promjene Ustava. Simetrična ili asimetrična rješenja? Pitanje je sad.
Srpski delegat u Domu naroda PS BiH Radovan Kovačević kaže da se u posljednje vrijeme često iz Sarajeva čuje da su za njih neprihvatljiva asimetrična rješenja za BiH.
– Međutim, moramo da ih podsjetimo da su oni pristali na asimetrično rješenje koje se zove BiH. Definitivno je BiH sastavljena od jedne republike i jedne federacija i to je jedno asimetrično rješenje koje je prihvatio Alija Izetbegović. U posljednje vrijeme Bakir Izetbegović prvi je pokrenuo priču sa tezom da neće prihvatiti asimetrično riješenje – kaže Kovačević.
Za Izetbegovićem nizali su se oni koji ne žele, kako kažu, da prihvate bilo kakvo asimetrično rješenje. Refik Lendo, Ćamil Duraković, Denis Bećerović… “Novi asimetrični model” izbora članova Predsjedništva, tvrde, BiH gura još dalje od evropskih, demokratskih standarda i u nove podjele društva i države.
– Prijedlog po kojem bi se dva člana Predsjedništva BiH birala sa kompletne teritorije Republike Srpske i Federacije BiH, dok bi izbor trećeg zavisio od broja glasova u potencijalno samo nekoliko od deset kantona, predstavlja ne samo vrhunac asimetrije već i direktno negira presude Evropskog suda za ljudska prava koje nas obavezuju na našem evropskom putu – rekao je Denis Bećirović, bošnjački član Predsjedništva BiH.
BiH može da ostane ovakva kakva jeste, dejtonska, sastavljena od dva entiteta i asimetrična federacija, odgovara Kovačević. U suprotnom BiH, poručuje, definitivno neće ni biti.
– Oni koji nam poručuju da neće asimetrična rješenja žele ponovo da mjenjaju ustavnu strukturu BiH, ustavni poredak na način da ponovo centralizuju BiH. Međutim, to je apsolutno nedopustivo – kaže Kovačević.
Od potpisavanja Dejtona iz Federacije BiH biraju se dva člana, a iz Republike Srpske jedan član Predsjedništva. To je prva i fundamentalna asimetrija, kategoričan je pravnik Ognjen Tadić.
– Nakon koje je sve ostalo asimetrično i samo pitanje modela na koji se dolazi do tog izbora. Dakle u prijedlogu HDZ-a nema nikakve nove asimetrije, a da ona već nije verifikovana Dejtonom – kaže Tadić.
Prijedlog HDZ-a su izmjene Izbornog zakona bez raspakivanja Ustava. Lider stranke Dragan Čović kaže da je krajnje vrijeme za ove izmjene, a Hrvati, dodaje, traže minimim minimuma.
– To su tri dopune, kako demotivisati bošnjački narod da glasa za člana Predsjedništva iz reda Hrvata. Sve ostalo je isto. U Federaciji jedna jedinica, dva člana se biraju na isti kao i do sada, bošnjački na isti način, srpski način. Kod hrvatskog, ista procedura samod dodajemo da se uz pobjedu na federalnom nivou moraju se ostvariti još preduslovi. Јa mislim, svako normalan će to prihvatiti – kaže Čović.
I prihvatali su, pa odustajali. I to lideri “Trojke”. Potvrđuju to dogovori u Laktašima, pa u Sarajevu, koji su nakon samo par dana pali u vodu. Sastanak u Mostaru nikada nije ni održan. Tako su političari iz Sarajeva, skrenuli BiH sa ionako krivudavog evropskog puta, a sat otkucava.