Za razvoj solarne energije presudni su kvalitet procjene lokacije, mogućnost priključenja i odnos proizvodnje i potrošnje tokom godine.
Sunce je jedan od najuočljivijih energetskih resursa Hercegovine, ali ozbiljna procjena solarne elektrane počinje preciznijim pitanjem od onoga koliko ima vedrih dana. Potrebno je znati koliko sunčevog zračenja stiže na konkretnu površinu i koliki dio tog potencijala izabrani sistem može pretvoriti u električnu energiju.
Dobar primjer takvog pristupa je projekat fotonaponske elektrane „EPHZHB 1“ u Hodovu kod Stoca. Elektroprivreda HZ HB za ovu lokaciju navodi godišnju sumu globalnog sunčevog zračenja od 1.542 kWh po kvadratnom metru. To je pokazatelj energetskog potencijala lokacije, a ne količina struje koju će automatski proizvesti svaki kvadratni metar panela.
Stvarni prinos zavisi od orijentacije, nagiba, zasjenjenja, temperature modula i gubitaka u opremi. Visoke ljetne temperature ne povećavaju proizvodnju bez ograničenja: zagrijavanje panela može smanjiti njihovu efikasnost, iako je sunčevo zračenje snažno.
Za početnu procjenu može se koristiti PVGIS, alat Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije koji daje informacije o sunčevom zračenju i očekivanom učinku fotonaponskih sistema za odabranu lokaciju. Takav proračun koristan je za poređenje mogućnosti, ali ne zamjenjuje pregled krova, projekat i uslove priključenja.
Krovovi kao prostor za proizvodnju
Krovovi kuća, hala i javnih objekata predstavljaju važnu razvojnu mogućnost jer koriste već izgrađene površine. Pogodnost krova ipak zavisi od nosivosti, stanja pokrivača, zaštite od požara i prostora za održavanje. Kod prizemnih elektrana dodatno se otvaraju pitanja namjene zemljišta, pristupnih puteva i zaštite prirode.
Za vlasnika objekta ključno je i kada troši struju. Proizvodnja usred dana može dobro odgovarati poslovnom prostoru koji tada radi i koristi rashladne uređaje. Domaćinstvo koje najveći dio energije troši uveče ima drugačiji odnos vlastite proizvodnje i preuzimanja iz mreže.
Hercegovina zato svoju solarnu prednost može najbolje iskoristiti povezivanjem podataka o zračenju, potrošnji i mreži. Uloga elektroprivrednih kompanija, uključujući Elektroprivredu HZ HB, jeste i u stvaranju tehničkih uslova za takvo povezivanje. Dobro planirana elektrana počinje procjenom koja uvažava stvarnu lokaciju, umjesto obećanja da je svaki osunčan krov jednako isplativ.
