Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) poslala je preko svojih članova u Interresornoj radnoj grupi za izmjene Izbornog zakona svoj prijedlog izmjena ovog važnog zakonskog akta.
Izmjene se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH te Doma naroda BiH, a HDZ uvodi nova tzv. ad hoc izborna područja.
– Za potrebe izbora članova Predsjedništva BiH koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine formiraju se tri ad hoc izborna područja: A, B i C. U izborno područje A se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 bošnjačkog naroda. U izborno područje B se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 hrvatskog naroda. Sve ostale osnovne izborne jedinice se ubrajaju u izborno područje C – navodi se.
Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, po ovom prijedlog izabran bi bio kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima uz uslov da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C.
– Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se idući kandidat sa liste bošnjačkih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uslov. Ukoliko niti jedan bošnjački kandidat ne zadovoljava navedeni uslov izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova – navodi se.
Isto je i za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima uz uslov da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se idući kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uslov. Ukoliko niti jedan hrvatski kandidat ne zadovoljava navedeni uslov izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova.
U dijelu prijedloga koji tretira izbor Doma naroda FBiH, što je jedno od ključnih pitanja, broj izaslanika iz reda svakog konstitutivnog naroda i ostalih po kantonima uzimajući u obzir posljednji popis stanovništva raspoređuje se na sljedeći način:
Zakonodavna tijela
a) 17 izaslanika iz reda bošnjačkog naroda se bira iz zakonodavnih tijela kantona na način da Tuzlanski bira četiri izaslanika, Sarajevski četiri izaslanika, Zeničko-dobojski tri izaslanika, Unsko-sanski tri izaslanika, Hercegovačko-neretvanski jednog izaslanika, Srednjobosanski jednog izaslanika i Bosansko-podrinjski jednog izaslanika.
b) 17 izaslanika iz reda hrvatskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela kantona na način da Hercegovačko-neretvanski bira pet izaslanika, Srednjobosanski četiri izaslanika, Zapadnohercegovački tri izaslanika, Kanton 10 dva izaslanika, Zeničko-dobojski jednog izaslanika, Posavski jednog izaslanika i Tuzlanski jednog izaslanika.
c) 17 izaslanika iz reda srpskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela kantona na način da Sarajevski bira četiri izaslanika, Herceg-bosanski tri izaslanika, Unsko-sanski tri izaslanika, Tuzlanski dva izaslanika, Hercegovačko-neretvanski dva izaslanika, Zeničko-dobojski dva izaslanika i Srednjobosanski jednog izaslanika.
d) 7 izaslanika iz reda ostalih se bira iz zakonodavnih tijela kantona na način da Sarajevski bira tri izaslanika, Tuzlanski dva izaslanika, Zeničko-dobojski jednog izaslanika i Unsko-sanski jednog izaslanika.“.
