Građani Srbije najbrže su razvili imunitet sa Kovid vakcinom Fajzer i to dvije nedelje nakon prve vakcine, za nijansu sporije Sputnjikom. Kineskoj vakcini treba duže da stvori antitijela posebno kod starijih od 70 godina i naročito kod muškaraca.
“Blic” je objavio prve rezultate analiza koliko su građani Srbije stekli vakcinacijom imunitet na Kovid, a praćen je uzorak od 10.000 građana Srbije. Prve rezultate imamo zahvaljujući naučnicima Instituta za primjenu nuklearne energije (INEP).
Prikupljani su uzorci vakcinisanih građana počev od nultog dana, dvije nedelje nakon primjene prve, dvije nedelje nakon primjene druge doze vakcine, a potom u mjesečnim intervalima. Uzorci se analiziraju na prisustvo antitijela. Za sada je analizirano preko 10.000 uzoraka vakcinisanih osoba primjenom svih trenutno dostupnih vakcina u Srbiji. Proučavani su uzorci građana od 20 do 95 godina starosti.
Kako za “Blic” kaže Marija Gnjatović iz INEP-a, ideja je bila da se ispita jedan aspekt imunološkog odgovora (antitijela), kako bi se stekao uvid u kinetiku stvaranja zaštite nakon imunizacije, primjenom vakcina baziranih na različitim tehnologijama, od klasične do RNK tehnologije.
Fajzer vakcina: Efikasnost
Na osnovu praćenog uzorka kada je riječ o vakcini Fajzer, više od 85 odsto vakcinisanih specifičan antitijelni odgovor razvija već dve nedelje nakon primene prve doze. Nakon primene druge doze, preko 95 odsto ispitanika ima mjerljive vrijednosti antitijela. Kada je riječ o razlici u stvaranju antitijela u odnosu na starosnu dob istraživanje je pokazalo da ne postoji značajna razlika u nivou antitijela. Antitijela ostaju u cirkulaciji nekoliko mjeseci nakon primjene obje doze vakcine bez značajne tendencije opadanja koncentracije antitijela.
Sputnjik V: Efikasnost
Vakcina Sputnik V daje takođe dobar serološki (antitijelni) odgovor u svim starosnim grupama. Kod većine vakcinisanih osoba mjerljive količine antitijela javljaju se oko tri nedelje nakon primjene prve doze, dok je procenat vakcinisanih osoba sa pozitivnim nalazom antitijela nakon primjene druge doze veći od 92 odsto. Koncentracije antitijela u cirkulaciji ostaje nepromjenjena u periodu praćenja.
Kineska vakcina Sinofarm: Efikasnost
Vakcina proizvođača Sinofarm (Sinopharm) nešto kasnije stvara odgovor u odnosu na vakcine moderne tehnologije. Tako se prve mjerljive vrijednosti antitijela javljaju najranije oko dvije nedelje i nakon primjene druge doze vakcine. Građani do 65 godina u velikoj mjeri razvijaju specifična antitijela nakon primjene Sinofarm vakcine i procenat seropozitivnih u toj grupi ispitanika viši je od 90 odsto. Primjećen je nešto brži pad vrijednosti koncentracija antitijela u uzorcima krvi vakcinisanih u odnosu na druge vakcine međutim, kako kažu u Inepu što ne znači da se i ukupna zaštita gubi.
Očekivano je da je produkcija antitela najintenzivnija u trenutku prisustva virusa, a da se nakon toga očekuje pad koncentracija. Međutim, urađena analiza pokazuje da u trenutku kada dođe do ponovne izloženosti patogenu dolazi do brze produkcije visoko specifičnih antitijela, neophodnih za odbranu organizma od infekcije.
Ipak, postoji jasna razlika u odgovoru na primjenu Sinofarm vakcine u različitim starosnim grupama. Primjećen je značajno slabiji antitijelni odgovor kod osoba starijih od 65 godina, posebno u grupi starijih od 70 godina i to muškog pola, sa čestom pojavom potpunog izostanka specifičnih antitijela u cirkulaciji.
Postoji jasna razlika između vakcinisanih i oni koji nisu primili vakcinu. I ona je presudna. Grubo rečeno, mogu se razboljeti i vakcinisani, ali njihov Kovid je blaži i nema smrtnih ishoda.
Kako kaže Gnjatović, uočeno je da su infekcije moguće nakon primjene svih vrsta vakcina.
– Ali značajno rjeđe se javljaju u odnosu na nevakcinisanu populaciju. Takođe sa dosta blažim simptomima i bez smrtnih ishoda – kaže Gnjatović.
– Prisustvo specifičnih antitijela u uzorcima krvi indikator je da je organizam prepoznao aktivne komponente vakcine i da je indukovan imunološki odgovor. Odsustvo antitijela ne znači nužno da zaštita ne postoji jer su antitijela samo jedan činilac imuniteta. Veoma važnu ulogu u odbrani od infekcije ima tzv. ćelijski odgovor koji se ne može mjeriti na jednostavan način – kaže Gnjatović.
