Evo zašto je Amerika stavila na crnu listu Šeranića i Čavaru

U skladu sa Izvršnom uredbom 14033, danas je Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD na listu uvrstio dvije osobe iz Bosne i Hercegovine. Ovo je treći set mjera koje OFAC poduzima u skladu sa ovom uredbom, a mjere su usmjerene protiv Marinka Čavare, predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine i Alena Šeranića, ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske koji su ugrozili stabilnost regiona podrivajući Dejtonski mirovni sporazum i demokratske procese ili institucije.

Obrazlaže se da današnje mjere potvrđuju posvećenost Sjedinjenih Država da se insistira na odgovornosti aktera na Zapadnom Balkanu, uključujući one zvaničnike koji podrivaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu i samim tim predstavljaju prijetnju miru, stabilnosti i prosperitetu njihovih zemalja.

– Marinko Čavara i Alen Šeranić slijedili su etno-nacionalističke i političke agende nauštrb demokratskih institucija i građana Bosne i Hercegovine. Današnje mjere potvrđuju istinsku posvećenost Sjedinjenih Država stabilnosti i prosperitetu Bosne i Hercegovine – izjavio je Brajan Nelson (Brian E. Nelson), podsekretar za borbu protiv terorizma i obavještajne finansijske poslove u Ministarstvu finansija SAD.

Opšti okvirni sporazum za mir u BiH iz 1995. godine, takođe poznat kao Dejtonski mirovni sporazum, postignut je nakon teških pregovora zbog rata u kojem je živote izgubilo oko 100.000 ljudi u zemlji. Dejtonski mirovni sporazum koji uključuje sadašnji Ustav BiH i dalje je osnova za strukturu vlasti u BiH. Dvadeset i sedam godina kasnije, BiH se nastavlja suočavati sa izazovima koje predstavljaju pojedinci koji manipulišu dešavanjima s pozicije vlasti, uključujući djelovanje iz ličnih ili političkih interesa. Kako predviđa Dejtonski mirovni sporazum, BiH se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske (RS).

Blokiranje funkcionalisti FBiH

Marinko Čavara, predsjednik FBiH, odgovoran je za predlaganje sudija za Ustavni sud FBiH. Od 2019. godine, Čavara odbija da predloži sudije sa liste kandidata koje je dostavio Visoki sudski i tužilački savjet radi popune upražnjenih mjesta u sudu. Odbijajući da provede proces predlaganja sudija, Čavara blokira funkcionisanje Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa (VNI) suda, tijela koje se sastoji od određenog broja i podrazumijeva određeni sastav sudija Ustavnog suda FBiH, a koje je 2002. godine formirano u skladu sa amandmanima na Ustav FBiH od strane visokog predstavnika za BiH. Vijeće za zaštitu VNI razmatra ključna pitanja koja predlažu delegati u Domu naroda FBiH. Vijeće je ključno za ustavno funkcionisanje FBiH, a njegovo postojanje neophodno je radi demokratskog funkcionisanja FBiH. Svojim nedjelovanjem, Čavara je ugrozio funkcionisanje Vijeća za zaštitu VNI radi promicanja sopstvenih interesa i političkih interesa svoje stranke.

Čavara je uvršten na listu zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća, kršenja ili djelovanja koja predstavljaju opstrukciju ili prijete provođenju bilo kojeg regionalnog sigurnosnog, mirovnog sporazuma ili sporazuma o saradnji ili o obostranom priznanju, okvirnog sporazuma ili mehanizma koji se odnosi na zapadni Balkan, uključujući Prespanski sporazum iz 2018, Ohridski okvirni sporazum iz 2001, Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN 1244, Daytonski sporazum, Zaključke Konferencije Vijeća za provedbu mira održane u Londonu u decembru 1995, uključujući odluke ili zaključke visokog predstavnika, Vijeća za implementaciju mira ili njegovog Upravnog odbora ili Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju ili, kada je riječ o bivšoj Jugoslaviji, Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.

Pored ovoga, Čavara je stavljen na listu zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u aktivnostima ili politikama koje podrivaju demokratske procese ili institucije na zapadnom Balkanu.

Promicanje secesionističkih aktivnosti RS

Danas je OFAC na listu uključio i Alena Šeranića, ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, s ciljem daljeg fokusa na destabilizirajuće djelovanje.

Navode da je Šeranić nastavio promovisati secesionističke aktivnosti Republike Srpske, jer je vodio proces usvajanja Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS kojeg je njegovo ministarstvo uputilo Narodnoj skupštini RS na razmatranje. Ovaj zakon, koji još nije stupio na snagu, predviđa uspostavu nove agencije samo u okviru RS što bi poremetilo ovlaštenja državne Agencije za lijekove i medicinska sredstva. Šeranić je javno priznao da ovaj zakon preslikava funkcije Agencije za lijekove na državnom nivou, s time što se uspostavom agencije prema ovom zakonu prenose ovlaštenja sa agencije na  nivou BiH na regulatorni autoritet za lijekove i medicinska sredstva u okviru RS. Zbog postojanja institucije na nivou BiH koja služi RS i FBiH, formiranje ove nove agencije na entitetskom nivou predstavlja opstrukciju ili prijetnju provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Šeranić je uvršten na listu zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća, kršenja ili djelovanja koja predstavljaju opstrukciju ili prijete provođenju bilo kojeg regionalnog sigurnosnog, mirovnog sporazuma ili sporazuma o saradnji ili o obostranom priznanju, okvirnog sporazuma ili mehanizma koji se odnosi na zapadni Balkan, uključujući Prespanski sporazum iz 2018, Ohridski okvirni sporazum iz 2001, Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN 1244, Daytonski sporazum, Zaključke Konferencije Vijeća za provedbu mira održane u Londonu u decembru 1995, uključujući odluke ili zaključke visokog predstavnika, Vijeća za implementaciju mira ili njegovog Upravnog odbora ili Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju ili, kada je riječ o bivšoj Jugoslaviji, Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.

Pored ovoga, Šeranić je stavljen na listu zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u aktivnostima ili politikama koje podrivaju demokratske procese ili institucije na zapadnom Balkanu.

Posljedice sankcije

Posljedično današnjoj mjeri sva imovina i pravo na imovinu onih koji su sankcionisani, a koja se nalazi u SAD ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD mora biti blokirana i prijavljena OFAC. Propisi OFAC generalno zabranjuju sve transakcije državljana SAD koji su u SAD (ili koji prolaze kroz SAD) a koja uključuje imovinu ili pravo na imovinu pojedinaca koji su uvršteni na listu ili na drugi način blokirani. Državljani SAD mogu se suočiti sa prekršajima ili krivičnim kaznama za kršenje Izvršne uredbe 14033, navodi se u obrazloženju.

Prethodni članakODOBREN NOVAC ZA IZBORE Savjet ministara BiH usvojio odluku
Naredni članakDodik: Izraditi spoljnopolitičku strategiju – Ostati neutralan u sukobu Rusije i Ukrajine (VIDEO)