Ekstremno topljenje leda na Grenlandu – svijetu prijete poplave

Ekstremno topljenje leda na Grenlandu svijetu prijeti velikim poplavama, navodi se u studiji Centra za polarno prosmatranje i izradu modela sa Univerziteta u Lidsu.

Skoro 3,5 biliona tona leda otopljenog na Grenlandu u protekloj deceniji podiglo je nivo mora za jedan centimetar i povećava prijetnju poplavama u svijetu.

Ledeni pokrivač najvećeg ostrva na svijetu sadrži dovoljno smrznute vode da podigne nivo okeana za šest metara, a učestalost ekstremnog topljenja na tom području raste u zadnjih 40 godina.

Iako je Grenland jedno od mjesta u svijetu koje klimatolozi najviše proučavaju, objavljeno istraživanje prvo je koje se koristi satelitskim podacima kako bi se otkrilo stanjivanje ledenog pokrivača.

Prema podacima dnevnika Natur communications u protekle četiri decenije, gubitak zbog topljenja narastao je za 21 odsto.

Prema podacima Evropske svemirske agencije, ledeni pokrivač izgubio je 3,5 biliona tona leda od 2011. godine, čime je proizvedeno dovoljno vode da se u svijetu podigne nivo okeana i da zajednice koje žive u samom priobalju budu u visokoj pripravnosti zbog opasnosti od poplava.

Trećina izgubljenog leda u posljednjoj dekadi dogodila se u dva protekla vruća ljeta – 2012. i 2019. godine.

Snimci pokazuju znatnu godišnju varijaciju u topljenju leda i u kombinaciji sa podacima o temperaturama pokazali su da su toplotni udari sve veći glavni uzrok gubitka leda – više od porasta globalnih temperatura.

– Kao što smo vidjeli u drugim dijelovima svijeta, Grenland je krajnje ranjiv na porast ekstremnih vremenskih događaja – kaže Tomas Slejter, šef studije iz Centra za polarno promatranje i izradu modela sa Univerziteta u Lidsu.

Kao što se zagrijavanje povećava, kaže Slejter za očekivati je da će se topljenje na Grenlandu događati češće.

Predviđanje koliko će topljenje na Grenlandu pridonijeti rastu nivoa mora škakljivo je za naučnike, koji moraju uračunati i povećanje topljenja drugih ledenjaka.

Kako se zagrijavaju okeani i voda širi, i to doprinosi rastu nivoa mora.

Autori studije kažu da su im satelitski podaci omogućili da brzo i tačno procijene koliko je led na Grenlandu izgubio u navedenoj godini, te da to preračunaju u rast nivoa mora.

– Procjene modela govore da će ledeni pokrivač na Grenlandu doprinijeti između tri do 23 centimetara globalnog nivoa porasta mora do 2100. godine – kaže koautor studije Amber Lison sa Univerziteta Lankaster.

Prethodni članakSavjet bezbjednosti UN-a danas raspravlja o BiH
Naredni članakLalić: Cijene repromaterijala neće uticati na jesenju sjetvu