Dr. Zvi Marom, vlasnik i počasni direktor izraelske biomedicinske kompanije BATM održao je na Mostarskom sajmu privrede u Izraelskom paviljonu predavanje o budućnosti medicine.
Dr. Marom je govorio o najnovijim dostignućima na polju medicinske dijagnostike i to iz vrlo zanimljivog ugla. Naime, dr. Marom je upozorio kako medicina nije precizna nauka te kako je medicini cilj održati ljude zdravima i što duže na životu.
„Ipak, medicina sama po sebi nije nauka. Ako biste prije 100 godina, oboljeli od malih boginja, šanse za preživljavanjem bile su iste bilo da ste išli ljekaru ili ne. U mnogim segmentima zdravstva, takva je situacija i danas“, rekao je.
Pojasnio je kako se ljudska rasa razvijala kroz milione godina te kako danas u ljudskom genomu postoji blizu 50 posto gena koji su virusnog porijekla.
„Dakle, virusi su bili pokretač evolucije. I dalje ne znamo čemu svi ti geni tačno služe i kako se tačno ponašaju, iako je ljudski genom tek nedavno u cijelosti dekodiran“.
Pojasnio je i kako su dva najvažnija medicinska postignuća u posljednjih 100 godina vakcine i antibiotici. I jedno i drugo, dodao je, slučajno su otkrili ljudi koji su imali snažne vizije.
„Ni vakcine ni antibiotici ne ubijaju mikrobe, nego praktično uče naš imuni sistem kako se izboriti s patogenima. Tako imamo dva najvažnija medicinska dostignuća koja funkcionišu tako da potiču i olakšavaju rad našim prirodnim odbrambenim sistemima“, istakao je dr. Marom.
Predavanje dr. Marom bilo je fokusirano i na budućnost medicine. Postavio je pitanja hoće li ljudi u budućnosti postati besmrtni ili hoće li iskorijeniti srčane ili kancerogene bolesti?
Dr. Marom je rekao da brojni svjetski stručnjaci rade na mogućnostima produženja ljudskog života do 200. godine, kazavši da se nada da će naši unuci dočekati tu tehnologiju.
Govoreći o DNA kodu koji se prenosi s generacije na generaciju, ustvrdio je kako su ljudi „analogni ugljični stroj“ (tijelo) kojim upravlja digitalni kod (DNA).
„Vjerovatno je tako u cijeloj galaksiji“, naglasio je.
Govoreći o važnosti genetskog koda (DNA) dao je primjer kako u istoj porodici neko oboli od prehlade a neko ne, kako neko umre od recimo malih boginja a neko drugi ne.
„Svi ti ishodi direktno su povezani s našim genetskim kodom. Zbog tog se danas razvijaju lijekovi koji su prilagođen DNA kodu svake pojedine osobe. Zato moramo praktično ‘ući’ u stanicu kako bismo odredili koji lijekovi će najbolje djelovati. Zbog tog danas imamo snažan razvoj molekularne biologije“, istakao je.
Dr. Marom je naveo kako su se u zadnjih 10 godina dogodili dramatični pomaci u liječenju raka upravo zbog razvoja „pametnih lijekova“ koji djeluju temeljem analiziranog DNA koda pojedinačnih pacijenata.
„Danas se skenira genom pacijenta i daje mu se poseban lijek. To je razlog dramatičnih poboljšanja u liječenju raka. Budućnost medicine je u razvoju molekularne biologije, pametnim biološkim lijekovima i razvoju novih vrsta vakcina“, istakao je.
Dr. Marom je na Mostarskom sajmu predstavio i jedan od najvažnijih proizvoda firme BATM: Riječ je o uređaju NATLab koji na mikrobiološkom nivou utvrđuje uzroke pojedinih bolesti. Recimo, postoji na desetine različitih uzročnika meningitisa. Korištenjem uređaja NATLab u svega nekoliko trenutaka se dobije precizna dijagnoza uzroka meningitisa. Isto vrijedi i za čitav niz različitih bolesti. Do sad su slični procesi trajali sedmicama, dok se korištenjem NATLaba sve dovrši kroz nekoliko minuta.
Inače, Dr. Zvi Marom je osnivač BATM, koja je osnovana 1992. godine. Dužnost glavnog izvršnog direktora obavljao je do januara 2023. Direktor je ADOR Diagnostics, pridružene firme BATM-a, i direktor Shore Capital Group plc.
BATM je globalna tehnološka firma koja se fokusira na razvoj i proizvodnju inovativnih softverskih i hardverskih rješenja u područjima telekomunikacija, računarskih mreža, medicinske dijagnostike i druge srodne tehnologije. Firma je osnovana 1992. godine i sjedište joj se nalazi u Izraelu, s uredima i proizvodnim pogonima širom svijeta. BATM-ove tehnologije se primjenjuju u različitim industrijama, uključujući telekomunikacije, medicinu, bezbjednost, obranu i nauku.
