SDA, HDZ-a i SDP-a spremaju se da do kraja februara sjednu za sto i počnu razgovore oko rješavanja problema desetogodišnjeg neodržavanja izbora u Gradu Mostaru.
Iz stranaka kažu da je tek dogovoreno da se sjedne za sto. S druge strane iz nezvaničnih izvora, saznaje se da se za sto sjeda kako bi se razgovaralo o prijedlogu izmjena Izbornog zakona vezanih za Grad Mostar koji su sačinjeni u krugovima međunarodne zajednice. Navodno se radi o kompromisnom rješenju koje bi stranke eventualno trebale doraditi.
Prema našim saznanjima, to rješenje bi podrazumijevalo Mostar kao jednu izbornu jedinicu u kojoj bi se gradonačelnik i dva dogradonačelnika birali direktno na izborima, što do sada nije bio slučaj. Što se tiče Gradskog vijeća zadržale bi se maksimalne i minimalne kvote, odnosno da jedan narod može imati maksimalno 15, a minimalno 4 vijećnika.
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko juče je kazao kako je OHR godinama pomagao političkim strankama u iznalaženju rješenja za izbore u Mostaru.
”Od suštinskog je značaja da političke stranke dođu do zdravog kompromisa koji će što prije omogućiti građanima Mostara da glasuju”, naveo je Inzko nakon sastanka sa predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.
Čović pak ne vjeruje da će OHR nametati rješenja vezana za Izborni zakon BiH.
Prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH Dennis Hearne nedavno je u Mostaru izjavio da međunarodna zajednica, predvođena SAD-om i EU-om, preduzima određene napore u cilju iznalaženja rješenja koja se tiču izmjena Izbornog zakona BiH, a koje su vezane i za Grad Mostar.
Sjeda se za sto
Predsjednik kantonalnog odbora SDP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona Zoran Mikulić kaže kako su se SDP, HDZ i SDA načelno dogovorili da se počne s razgovorima oko Mostara, jer su svi prijedlozi ‘ispucani’, a i krajnje je vrijeme da se dođe do nekog rješenja, jer Mostar.
”U neformalnim razgovorima prilikom otvaranja novog mosta došli smo do zaključka da treba početi razgovarati. Svi su se tada složili da sjednemo i da pokušamo naći kompromisno rješenje”, kaže Mikulić.
Navodi kako još nije dogovoreno ko će biti domaćin sastanka. ”Ja mislim da u razgovore treba uključiti i druge parlamentarne stranke. Međutim, svi znamo da su ključni akteri u ovoj priči HDZ i SDA”, kaže Mikulić.
On podsjeća kako su do sada prijedloge imali i HDZ i SDA i SDP, ali da ničiji nije prošao.
Na pitanje postoji li već gotovo rješenje iz međunarodne zajednice za Mostar, Mikulić kaže da se u političkim strankama govorka o tome, no da službenu potvrdu nema.
On navodi kako je za njega u potpunosti prihvatljivo rješenje da Mostar bude jedna izborna jedinica i da se gradonačelnik i zamjenici biraju direktno.
”Najlogičnije je da bude jedan čovjek- jedan glas kao i u drugim sredinama. Pa ovdje je razlika između Hrvata i Bošnjaka u gradu svega 5.000. Neki se boje da bi tako Hrvat uvijek bio gradonačelnik. Pa šta iako bi bio. Kakvi su više strahovi”, pita se Mikulić.
Predsjednik mostarskog odbora HDZ-a BiH Damir Džeba kaže kako su upoznati s tim da bi razgovori trebali početi, te da čekaju poziv od SDA ili SDP-a.
”Što se tiče HDZ-a mi smo uvijek otvoreni za razgovore. Mi ostajemo pri svom prijedlogu izmjena Izbornog zakona vezanih za Mostar, jer je naš prijedlog samo odbačen u Parlamentu, a da niko nije podnio amandman. Možda ako budemo razgovarali o njemu dođemo do rješenja”, kaže Džeba. On demantuje informaciju da stranke u Mostaru sjedaju da razgovaraju o već gotovom rješenju iz međunarodne zajednice.
Dijelili Mostar
Prijedlog HDZ-a za Mostar bio je pet izbornih jedinica, s tim da se dosadašnje područje Jugozapad, Stari Grad i Centralna zona spoje u jedno. SDA je predlagao da ostanu dosadašnja gradska područja, te da Centralna zona bude još jedno područje. U njihovim prijedlozima, još je niz peripetija. No suština je u matematici i stranačkoj računici, kako doći do većeg broja vijećnika.
SDP i DF predlagali su spajanje dosadašnjih šest izbornih područja i centralne gradske zone u tri gradska izborna područja, centar, sjever i jug. Iz njih bi se kao i dosad biralo 18 vijećnika u Gradsko vijeće, ali bi broj mandata bio znatno drugačije raspoređen, s obzirom na broj potencijalnih birača.
Ostalih 17 vijećnika biralo bi se na području grada kao jedne izborne jedinice tzv. gradske liste.
Sličan prijedlog davno je nudio i OHR, ali su ga SDA i HDZ tada odbacili. Svoja rješenja nudili su i Centra za mir i multietničku saradnju na čijem čelu je bivši gradonačelnik Mostara Safet Oručević, zatim Naša stranka, Koordinacija srpskih organizacija u Mostaru. Ništa nije naišlo na plodno tlo.
U međuvremenu su HDZ i SDA pregovarali o različitim varijantama, a na stolu je bila i podjela Mostara po nekadašnjoj ranoj liniji razdvajanja.
FOTO: Pregovori oko Mostara svojevremeno su vođeni pod pokroviteljstvom Ambasade SAD-a, ali i tada neuspješno
Šta je problem?
Iako izbori u Mostaru nisu održani čak deset godina taj problem posljednje dvije godine nije bio u fokusu ni domaćih političara, ni međunarodne zajednice.
Centralna izborna komisija ne raspisuje izbore za Mostar, jer nije provedena odluka Ustavnog suda BiH da se izmijeni Izborni zakon BiH u dijelu koji se odnosi na grad Mostar.
Ustavni sud BiH 2010. godine po apelaciji hrvatskih delegata iz Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH donio je odluku da su dijelovi izbornog zakona za Mostar diskriminatorski i da se trebaju mijenjati.
Mostar je do tada imao specifična izborna pravila koja je 2004. godine donio tadašnji visoki predstavnik Paddyu Ashdown kako bi ujedinio Mostar. U Gradsko vijeće Mostara biralo se maksimalno po 15 Hrvata i Bošnjaka, četvoro Srba i jedan iz reda ostalih.
Hrvati su bili nezadovoljni takvim rješenjima jer glasovi Bošnjaka vrijede više od glasova Hrvata u Mostaru, pa su hrvatski delegati pokrenuli apelaciju.
Parlamentarna skupština BiH do sada nije provela odluku Ustavnog suda BiH, a pregovori o izbornim pravilima u Mostaru vodili su se uglavnom na relaciji HDZ – SDA koje ne uspijevaju doći do dogovora.
Da bi se izbori u Mostaru održali potrebno je uraditi izmjene Izbornog zakona BiH u dijelu za grad Mostar, koje podrazumijevaju da broj vijećnika u Gradskom vijeću bude proporcionalan broju birača na području cijelog grada, što do sada nije bio slučaj.
Savjet za implementaciju mira u više navrata je pozivao da se dođe do dogovora i održe izbori u Mostaru, ali bez rezultata.
Čak ni pokušaji nekih ambasada da organizuju pregovore da bi se došlo do rješenja nisu urodili plodom.
Mostar već godinama nema zakonodavnu vlast, a jedina vlast u gradu je gradonačelnik Ljubo Bešlić koji je ušao u četvrti mandat i to u drugi po redu bez izbora.
