Građani Grada Mostara u nedjelju će, nakon dvanaest godina, imati priliku da biraju između 31 političkog subjekta te da izaberu novo Gradsko vijeće koje ima 35 vijećnika.
Dva listića
Biračka mjesta, njih 151, otvaraju se u 7 sati ujutro, a građani će, uz stroge mjere zbog pandemije, na biračkom mjestu dobiti dva glasačka listića – jedan za gradsku listu, a drugi za listu izborne jedinice u kojoj birač živi. Osigurano je i 16 mobilnih i 9 covid mobilnih timova. Kako bi se razjasnila ova situacija, treba navesti kako će svi glasači iz cijeloga Grada Mostara (dakle, svih 100.864 prijavljenih glasača) dobiti prvi glasački listić koji će biti identičan za sve građane.
To je glasački listić za Gradsku izbornu jedinicu (gradska lista) preko koje će biti izabrano 13 vijećnika u Gradsko vijeće Grada Mostara.
Drugi glasački listić koji će dobiti građani Mostara zavisi od toga u kojem od šest gradskih područja (izbornih jedinica) pripada taj glasač. Na primjer, ako glasač pripada gradskom području Zapad, dobiće glasački listić s prijavljenim strankama/listama za gradsko područje (izbornu jedinicu) Zapad, odnosno ako pripada gradskom području Jugozapad, dobiće glasački listić s prijavljenim strankama/listama za gradsko područje (izbornu jedinicu) Jugozapad itd.
Inače, Grad Mostar sastoji se od šest gradskih područja, šest izbornih jedinica, a cijeli Grad kao jedna jedinica lokalne samouprave predstavlja zajedničku Gradsku izbornu jedinicu ili tzv. gradsku listu.
Šest izbornih jedinica preslika je šest gradskih područja, a to stoji ne samo u Izbornom zakonu, Statutu Mostara, već i u Ustavu Federacije BiH. Iz ovih šest gradskih područja biraju se ukupno 22 vijećnika, i to tako da gradsko područje Sjever daje dva vijećnika, Stari grad pet, Jugoistok dva, Jug dva, Jugozapad sedam, a Zapad četiri.
Broj vijećnika koji se bira u svakom gradskom izbornom području (izbornoj jedinici) određen je u skladu s brojem glasača u svakom od tih šest gradskih izbornih područja.
Izbor gradonačelnika
Za izbore 2020. godine u Gradu Mostaru ukupno su prijavljena 100.864 glasača: 96.797 redovnih, 3985 preko pošte, 48 u odsutnosti i 34 lično. Rezultate izbora svakako treba staviti u kontekst statutarnih pravila prema kojima postoje minimalne i maksimalne nacionalne kvote, pa je tako precizirano kako svaki od naroda mora imati najmanje četiri predstavnika, a maksimalno 15 vijećnika. Tu dolazimo i do iduće faze u izbornom procesu i u gradu na Neretvi, a to je izbor gradonačelnika. Kao što je poznato, isti se bira u Gradskom vijeću, dakle posredno, a na mjesto gradonačelnika mogu biti izabrani samo vijećnici izabrani u Gradsko vijeće. Izbor gradonačelnika vršiće se na prvoj sjednici Gradskoga vijeća nakon izbora, pri čemu svaki gradski vijećnik ima pravo predlagati kandidate iz reda izabranih vijećnika. Prije izbora, predloženi kandidati moraju izjaviti u pisanoj formi da prihvataju kandidaturu. Dvotrećinska većina glasova izabranih gradskih vijećnika potrebna je za izbor gradonačelnika. Ako nijedan od kandidata ne dobije dovoljan broj glasova u prvom krugu, vrši se drugi krug izbora između dvaju kandidata koja su dobila najveći broj glasova u prvom krugu. Ako je, uslijed neriješenog ishoda izbora među kandidatima u prvom krugu, nemoguće ustanoviti koja su dva kandidata dobila najveći broj glasova, organizovaće se poseban krug za ove kandidate kako bi se izvršio odabir kandidata ili kandidata koji će se kvalifikovati za drugi krug. Ako nijedan od preostalih kandidata ne dobije dvotrećinsku većinu glasova u drugom krugu, vrši se treći krug izbora. U trećem krugu jednostavna većina glasova izabranih gradskih vijećnika potrebna je za izbor gradonačelnika od dva preostal kandidata. Ako preostala dva kandidata dobiju isti broj glasova u trećem krugu, mlađi od njih biće izabran za gradonačelnika.
