Dokazi potvrđuju da imenovanje Šmita nije potvrđeno u SB UN i da ne može donositi odluke

Branilac predsjednika Republike Srpske Goran Bubić rekao je da je odbrana na današnjem ročištu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i vršiocu dužnosti direktora Službenog glasnika Milošu Lukiću pred Sudom BiH uložila dokaze koji jasno potvrđuju da imenovanje Kristijana Šmita za visokog predstavnika nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti UN i da on nije mogao donositi odluke.

– Prema sadržini Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir jasno se navodi da je potrebna potvrda Savjeta bezbjednosti u vidu Rezolucije a takav pravni akt ne postoji. Smatramo da su izvan razumne sumnje dokazane tvrdnje odbrane da Kristijan Šmit nije legalno i legitimno potvrđen za visokog predstavnika – rekao je Bubić.

Kaže da slijedom toga, Kristijan Šmit nije mogao donositi pravna akta, ali ni odlukom mijenjati Krivični zakon BiH.

– Kao posljedicu svega toga imamo samo jedan zaključak a to je da on nije mogao mijenjati zakon i nemamo inkriminaciju za koju se terete gospodin Dodik i gospodin Lukić – naveo je Bubić.

On pojašnjava da su izneseni i dokazi koji potvrđuju da je prema podacima Službenog lsita BiH, distribucija počela 10. jula a da je u službu predsjednika stigla 11. jula, te da je i tu čista situacija kada je riječ i o tom dijelu koji neko naziva izmjenama zakona.

– Kada je riječ o meritumu predmeta, mi smo ovim dokazima suštinski dokazali ono što tvrdimo od početka. Riječ je o montiranoj optužnici i predsjednik je optužen za vršenje ustavnih dužnosti. Nema osnova za osuđujuću presudu i pozivamo da se obustavi postupak – istakao je Bubić.

Bubić je rekao da je odbrana uložila dokaze duplike, odnosno zapisnik Savjeta bezbjednosti UN od 22. jula 2021. godine koji je u vezi sa tvrdnjom odbrane da Kristijan Šmit nije izabran u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma.

Bubić je rekao i da jer uložen Službeni glasnik od 7. jula 2023. godine adresiran na instituciju predsjednika Republike Srpske, pojasnivši da je to odgovor na navode Tužilaštva BiH o zabrani retroaktivne primjene Krivičnog zakona BiH.

Bubić je uložio i rješenje krnjeg Ustavnog suda BiH od 9. septembra ove godine koje se odnosi na tvrdnje odbrane da, ako Tužilaštvo BiH pridaje zakonadavnu aktivnost Šmitu, ne postoji inkriminisano djelo s obzirom na vremensku distancu.

Advokat Anto Nobilo poručio je nakon današnjeg ročišta da u momentu kada su potpisani Ukazi od strane predsjednika Republike nije bio stupio na snagu zakon na osnovu kojeg se njima pokušava suditi.

– Važno je što je utvrđeno kada je izdat Službeni glasnik BiH, jer nakon objave teče pravilo od osam dana, a najkraće može biti jedan dan. Pa iz tog proizilazi da u momentu kad su potpisani ukazi od strane predsjednika Srpske ovo krivično djelo nije stupilo na pravnu snagu – rekao je on.

Nobilo je podsjetio da je zabranjeno načelo retroaktivnosti u krivičnom pravu.

– Zakoni vrijede samo kada se donesu, izglasaju krivični zakoni i stupe na pravnu snagu pa je to još jedan razlog zašto smatramo da ovu optužnicu ne bi trebali prihvatiti – dodao je on.

Dokaze duplike uložila je i odbrana Lukića, a njegovog branioca Miljkana Pucara danas je mijenjao advokat Slavko Јandrić koji je rekao da je Savjet bezbjednosti uvijek donosio rezolucije u odnosu na visoke predstavnike, što je izostalo u slučaju imenovanja Šmita.

Prethodni članakVLADA HNK: SINDIKALNI ČELNICI PODRŽALI BI OTKAZE ZA VIŠE OD 300 UČITELJA I NASTAVNIKA
Naredni članakVišković: Klasično iživljavanje Suda BiH nad institucijama Srpske