Danas otvaranje OI u Tokiju: Bez publike i sa strogim medicinskim protokolima

Dugo iščekivane 32. Ljetne olimpijske igre u Tokiju počinju danas. Pandemija virusa korona odgodila je Igre za godinu dana, ali iako je situacija u svijetu u ovom trenutku bolja, takmičenje će biti održano bez publike po neviđenim medicinskim protokolima, uz stroga ograničenja kretanja sportista i njihove pratnje…

Vidjećemo koliko teško će sportistima biti da se koncentrišu na takmičenja kad skoro svaki dan moraju da budu testirani na virus korona. Svi učesnici Olimpijskih igara će morati da prolaze određen kovid protokol u cilju zaštite od virusa jer je cilj osigurati bezbjednost svih učesnika.

Između ostalog, traži se nošenje maske u svim situacijama gdje postoji mogućnost dolaska u kontakt sa drugom osobom. U slučaju kontakta sa drugom osobom obavezno je održavanje fizičke distance od 1,5 do dva metra. Ističe se da je potrebno redovno i temeljno pranje ruku vodom i sapunom minimum 20 sekundi te izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta, praćenje dobre respiratorne higijene, a to znači pokrivanje usta i nosa savijenim laktom prilikom kašljanja ili kihanja.

Traži se upotreba sredstava za dezinfekciju ruku na bazi alkohola, te izbjegavanje boravka u zatvorenom prostoru gdje boravi veći broj ljudi. U moru propisa izdvajaju se i čišćenje opreme za trening i takmičenje prije i poslije individualne upotrebe, korištenje zasebnih peškira i flašica za vodu, te tuširanje u smještaju prije i poslije treninga i takmičenja. Kako stvari stoje, biće više testiranja nego takmičenja.

“Tokio se najbolje u istoriji pripremio za Olimpijske igre. To je posebno značajno, jer se zna sa kakvim smo se izazovima zbog pandemije susreli u prethodnih nešto više od godinu dana… Sada je na sportistima da prikažu najbolje što mogu. Svi smo ovo čekali dugo. Kada svi bezbjedno napuste Tokio, znaćemo da smo uradili pravu stvar”, izjavio je početkom jula predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) Tomas Bah.

Ono što je posebno zanimljivo, Bah je sve ovo vrijeme ignorisao otpor Igrama domaćeg življa. Strah od epidemioloških posljedica je više nego očigledan pa su sve ankete organizovane posljednjih mjeseci utvrdile da se 80 odsto Japanaca i drugih ljudi nastanjenih u njihovoj zemlji protivi održavanju Igara u doba pandemije. Sve je bilo mnogo drugačije tog 7. septembra 2013. kada je Tokio dobio organizaciju Igara, a stanovništvo je tu vijest dočekako sa ponosom i radošću.

Da je strah u Japanu opravdan, govori i to da iz dana u dan dolaze vijesti o novozaraženim u olimpijskom selu, a prema podacima, u zemlji domaćinu Igara je potpuno vakcinisano tek 18,5 odsto od 125,5 miliona stanovnika. Upravo zbog posljedica pandemije dugo se vijećalo da li je pametno da se pusti i publika na tribine. Bah se zalagao za puštanje gledalaca makar i u ograničenom broju, da uz rigorozne provjere i striktna pravila ponašanja bodre sportiste, međutim početkom jula je donesena konačna odluka – NE publici.

Mnogo novca uloženo je u organizaciju Igara i čini se da je to jedan od glavnih razloga što su samo odgođene, a ne otkazane. Prema zvaničnim podacima, 15,4 milijarde dolara potrošene su iz državnog budžeta, a još tri milijarde dolara dodali su privatni investitori. I MOK je dao određena sredstva i sada se nadaju da će prodajom TV prava koliko-toliko izvući uloženi novac. Osim toga, očekuju se i prihodi od sponzora.

Igre nisu otkazane, ali je dosta sportista zbog virusa ipak odlučilo da ne potuje za Tokio. Primjer je australijska košarkašica Liz Kembidž.

“Uplašila sam se života u mjehuru. Nije tajna da sam se u prošlosti borila sa mentalnim zdravljem, a nedavno sam se zabrinula zbog odlaska na Olimpijske igre. Činjenica da moja porodica, prijatelji i navijači neće biti u Tokiju da pruže podršku zaista je zastrašujuća”, rekla je Kembidžova.

Bez obzira na odgađanja iz straha ili zbog povreda do 8. avgusta moći ćemo da uživamo u takmičenju u rekordna 33 sporta. U društvu su ponovo bejzbol i softbol, a debituju karatisti, sportski penjači, surferi i skejtborderi. Turnirima u košarci pridodate su reprezentacije u basketu tri na tri, dok su pod biciklizam još podvedeni medison i freestyle BMX. Mješovite muško-ženske kategorije uvedene su u atletici, plivanju, stonom tenisu, streljaštvu, triatlonu i džudou.

U Tokiju se očekuje nastup 11.000 sportista iz 205 zemalja, a 85 odsto njih je vakcinisano protiv virusa korona. Među tih 205 zemalja je i Rusija, čiji sportisti ne mogu da se takmiče kao zvanični predstavnici ove zemlje niti da koriste državni grb i himnu zbog već poznate doping afere i presude Svjetske antidoping agencije (WADA).

Debi pod imenom Sjeverna Makedonija će imati osam takmičara iz ove zemlje, a sportisti Sjeverne Koreje povukli su se zbog pandemije. Kao što je poznato, BiH će u Tokiju imati sedam predstavnika, i to Amela Tuku i Mesuda Pezera (atletika), Lanu Pudar i Emira Muratovića (plivanje), Larisu Cerić (džudo), Tatjanu Đekanović (streljaštvo) i Nedžada Husića (tekvondo). BiH još čeka na prvu medalju.

Kada su u pitanju zemlje bivše Jugoslavije, najviše predstavnika u Tokiju će imati Srbija, i to 86, a prati ih Hrvatska sa 59 predstavnika. Treća je Slovenija koja je u Japan poslala 54 takmičara, te Crna Gora, koja će imati 35 predstavnika.

Olimpijske igre počinju danas i trajaće do 8. avgusta.

Prva transrodna osoba u istoriji Igara

Lorel Ubard postaće prva transrodna osoba u istoriji Olimpijskih igara. Dizačica tegova sa Novog Zelanda se do 2013. godine takmičila kao muškarac, međutim sada je ova 43-godišnjakinja postala dio ženskog nacionalnog sastava njene zemlje, jer je iskoristila jedno od novijih pravila Međunarodnog olimpijskog komiteta, po kom sportista koji promijeni pol može i dalje da nastupa, ako ima dozvoljeni nivo testosterona u krvi (10 nanomola po litru) najmanje 12 mjeseci.

Top pet bh. rezultata na OI od 1992.

1. Nedžad Fazlija – 6. mjesto u streljaštvu (olimpijsko finale), disciplina 10 m vazdušna puška, Olimpijske igre Sidnej 2000.

2. Mirjana Horvat – 8. mjesto u streljaštvu (olimpijsko finale), disciplina 10 m vazdušna puška, Olimpijske igre Barselona 1992.

3. Amel Mekić – 9. mjesto u džudou, kategorija do 100 kg, Olimpijske igre Peking 2008.

4. Amel Tuka – 12. mjesto atletika, disciplina 800 m, Olimpijske igre u Rio de Žaneiru 2016.

5. Elvir Krehmić – 14. mjesto atletika, disciplina skok uvis, Olimpijske igre u Sidneju 2000.

Prethodni članakPotonuo jedrenjak, traga se za nestalima
Naredni članakSlovenija opet mijenja pravila na granici