Ustavni sud BiH razmatraće danas zahtjev za ocjenu ustavnosti ustava Posavskog, Hercegovačko-neretvanskog, Zeničko-dobojskog, Bosansko-podrinjskog i Zapadnohercegovačkog kantona jer ne priznaju konstitutivnost srpskog naroda, kao ni srpski jezik i ćirilično pismo.
Ovaj zahtjev podnio je Mladen Bosić dok je obavljao funkciju zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Pojašnjavajući ovu inicijativu, Bosić je ranije rekao da ne postoji volja u kantonima u Federaciji BiH /FBiH/ da sami promijene sporne odrebe ustava.
“U Bosansko-podrinjskom kantonu Srbi su definisani u Ustavu kao konstitutivni narod, ali im nije priznato pravo na jezik i pismo. Očekujem da će Ustavni sud iskoristiti ovu priliku da pokaže da štiti odredbe Ustava i nađe načina da obezbijedi jednako tretiranje sva tri konstitutivna naroda, odnosno Srba u pet kantona u FBiH na isti način kako je to riješeno u Ustavu Republike Srpske i FBiH”, rekao je Bosić.
Prema njegovom mišljenju, srpski jezik u ovih pet kantona nije pomenut kao jezik konstitutivnog naroda i zbog toga traži da se on uvede “pa makar se zvao i jezik kojim govori srpski narod”.
On je naglasio da je podnio zahtjev za ispitivanje ustavnosti jer Srbi u FBiH, odnosno u kantonima, nemaju svoje predstavnike u zakonodavnim i izvršnim tijelima ili su oni u tragovima.
Iz Ustavnog suda BiH saopšteno je da će na plenarnoj sjednici biti razmatran zahtjev Borjane Krišto, tada zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma, za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o krivičnom postupku BiH sa odredbama Ustava BiH i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Krišto je pojasnila Srni da su pojedine odredbe pravilnika o unutrašnjoj organizaciji pravosudnih institucija takve da daju ovlaštenja saradnicima u tim institucijama da mogu da sprovode određene istrage i istražne radnje, koje im ne pripadaju na osnovu zakona.
“Zna se koji su ljudi po zakonu ovlašteni u određenim agencijama da samo oni mogu da sprovode i biti zaduženi za obavljanje određenih istražnih radnji. To ne mogu da rade saradnici, nego policijske agencije, odnosno tužioci. Ne može biti ovlašten neko drugi da to radi. Oni to rade i na taj način omogućavaju se zloupotrebe”, istakla je Krišto.
Prema njenim riječima, to su stvari koje mogu biti u postupcima ponovo preispitivane u smislu povrede određenih prava ljudi koji se nalaze u nekom postupku.
Ustavni sud BiH trebalo bi da donese odluke o razrješenju i prestanku radnog odnosa šefa kabineta predsjednika Ustavnog suda BiH i izboru novog, o izboru višeg pravnog savjetnika i pravnog savjetnika, te o stalnim komisijama Ustavnog suda BiH.
Na dnevnom redu sjednice su i Plan rada Ustavnog suda BiH za 2019. godinu, Prijedlog budžeta Ustavnog suda BiH za 2019. godinu i Izvještaj o finansijskoj reviziji Ustavnog suda BiH za 2017. godinu.
