Srpska pravoslavna crkva obilježava praznik Rođenja Presvete Bogorodice, koji je u narodu poznatiji kao Mala Gospojina. Ubraja se u 36 velikih praznika u crkvenom kalendaru obilježenih crvenim slovom.
Na Malu Gospojinu slavi se uspomena na dan kada je u Nazaretu u domu Јoakima i Ane rođena Sveta Djeva Marija.
Јoakim i Ana su dugo bili bez djece. Već stari, oni su usrdno molili Bogu da im podari dijete, da ih obraduje kao što je nekada obradovao Avrama i Saru, darujući im sina Isaka.
Јoakim jednom ode u pustinju, gdje je proveo četrdeset dana u neprekidnom postu i molitvi da se Bog i na njega smiluje.
Јednog dana, moleći se Bogu u voćnjaku pod lovorovim drvetom, Ani se javi anđeo Božji i reče joj da je njen vapaj dopro do Nebesa i da će ubrzo postati majka.
Ana se na te riječi zavjetova da dijete, koje bude rodila, muško ili žensko, posveti Gospodu Bogu, da mu služi cijeloga vijeka.
I Bog ih obradova, darova im više nego su mogli i usniti, ne samo kćerku nego i Bogomajku.
Kada dođe vrijeme, starica Ana rodi kćerku, kojoj nadjenu ime Marija, što znači visoka ili gospodareća.
Djeva Marija, plod molitava svojih roditelja, odvedena je u hram kada je imala tri godine, kako se Bogu i zavjetovala njena majka Ana.
Sa 14 godina Djeva Marija se vratila u Nazaret gdje joj je, prema predanju, saopštena blagovijest arhangela Gavrila da će roditi Sina Božijeg.
Scena Roždestva Bogorodice sa Svetom Anom u postelji i novorođenom Marijom u kolijevci obavezan je motiv pravoslavnih ikona i srednjovjekovnih manastirskih fresaka.
Јedan od najstarijih i najbolje očuvanih živopisa sa motivom Roždestva Bogorodice nalazi se u Kraljevoj crkvi u Studenici, zadužbini kralja Milutina sa kraja 14. vijeka.
Mala Gospojina spada u red praznika posvećenih Bogorodici i nepokretan je, što znači da ima stalno, fiksno mjesto u crkvenom kalendaru i označen je crvenim slovom.
Ostali Bogorodičini praznici su Vavedenje, Sretenje, Blagovijesti, Uspenje Presvete Bogorodice /Velika Gospojina/ i oni koji obilježavaju uspomenu na događaje iz njenog života, kao što su Pokrov Presvete Bogorodice i Polaganje rize Presvete Bogorodice.
Na Malu Gospojinu, isto kao i na Veliku Gospojinu, prema narodnom vjerovanju, postoje i određeni običaji i zabrane.
Jesenje svadbe počinjale su od Male Gospojine. U privrednom životu, Mala Gospojina je označavala vrijeme kada se počinjalo sa oranjem i sjetvom ozimih usjeva. U to vrijeme, priređivane su i razne stočarske svečanosti.
Vjeruje se da će jesen i zima biti blagi, bez mnogo hladnih dana, ako na taj praznik bude vedro bez oblaka i ako se vidi sunce veći dio dana.
Žene na ovaj dan ne bi trebalo da spremaju kuću, peru veš i obavljaju druge slične poslove.
Postoji vjerovanje da na Malu Gospojinu ništa ne treba raditi od poslova koji se rade rukama.
Vjeruje se da bilje ubrano između Velike i Male Gospojine ima posebna ljekovita svojstva, kao i da jaja iz toga perioda mogu cijelu godinu da ostanu svježa pa se zato ostavljaju za nasad, a pilići izleženi u ove dane biće dobre nosilje.
Mnoge porodice slave Malu Gospojinu kao svoju krsnu slavu.
Ovaj dan dobar je za svadbe i vjeridbe. U mnogim naseljima održavaju se sabori, zavjetine, preslave, molitve i litije.
