Memorandum obuhvata mjere usaglašene između Vlade i Saveza sindikata. Te mjere biće sprovođene kroz zakonodavne i strateške aktivnosti i socijalni dijalog.
Cvijanovićeva je izrazila zadovoljstvo i podsjetila da je isti takav memorandum ranije zaključen sa poslodavcima.
Ona je rekla da sprovođenje Programa ekonomskih reformi predviđa aktivno učešće najvažnijih socijalnih partnera – sindikata i poslodavaca.
– Ove mjere predstavljaju nastavak ekonomskih politika koje smo donosili u prethodnom periodu, ali i mjera i aktivnosti koje smo provodili u okviru Reformske agende. Kroz ovaj memorandum naša pažnja biće usmjerena na zakonodavne, strateške aktivnosti i jačanje socijalnog dijaloga – navela je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da je ovo i neka vrsta akcionog plana za ponašanje Vlade i Sindikata s obzirom da će se zajednički raditi i analize sa jasno predviđenim rokovima.
– Predviđeno je da se uđe u razmatranje i proces izmjena ili donošenja nekih novih zakona, među kojima je i Zakon o radu kome ćemo posvetiti potrebnu pažnju. Do sada smo imali situaciju da svaki partner za sebe analizira ovaj zakon i njegovu primjenu, pa mislim da je krajnje vrijeme da to zajedno analiziramo i vidimo šta treba da se popravi – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da se u Memorandumu pominju i zakoni o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, Zakon o udruženjima i fondacijama, kao i Zakon o inspekcijama.
– Imamo i neke strateške dokumente, među kojima je strategija bezbjednosti i zaštite zdravlja na radu, a važno je da ćemo ojačati naš socijalni dijalog i poziciju Ekonomsko-socijalnog savjeta da bismo došli do dobrih i održivih rješenja o najnižoj plati i konačnom dogovoru u vezi sa opštim kolektivnim ugovorom i pojedinačnim kolektivnim ugovorima – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da je preuzeta obaveza da se analizira i izradi plan postupanja kada je riječ o postepenom izjednačavanju plata radnika u prosvjeti i kulturi sa onima koji rade u javnoj upravi, cijeneći da naša privredna i ekonomska osnova raste i da su rezultati dobri.
– Sve ove stvari će se pratiti i ovo je jedna vrsta akcionog plana, a zajednički implementacioni odbor, koji će činiti predstavnici i Sindikata i Vlade, baviće se ovim pitanjem, razmatrati i analizirati ono što je postignuto na kvartalnoj osnovi. Predviđeno je da Vlada na polugodišnjoj osnovi razmatra ova pitanja uz učešće predstavnika Saveza sindikata – objasnila je Cvijanovićeva.
Ona je izrazila zadovoljstvo što je Srpska prešla broj od 260.000 zaposlenih lica, što je rekord.
– Taj broj je 263.476 zaposlenih i naša namjera je da kroz ove i druge mjere, koje će biti definisane, idemo ka daljem zapošljavanju – istakla je premijerka Srpske.
Ona je napomenula da je Vlada opredijeljena da dodatnu snagu da programu socijalnog zbrinjavanja radnika koji su ostali bez posla u procesu privatizacije i likvidacije pojedinih privrednih subjekata.
Cvijanovićeva je navela da je tokom godina Vlada izdvojila za te potrebe oko 190 miliona KM.
– Moramo pojačatu tu aktivnost da bi svi oni koji su preostali, a čekaju, došli na red – dodala je Cvijanovićeva.
Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić rekla je da su u Memorandumu rokovi za izvršenje onoga što je Vlada predložila u Programu ekonomskih reformi.
Ona je dodala da sada postoje i jasni izvršioci i jasno očekivani rezultat.
– Razlog što smo pristupili izradi ovog dokumenta je pitanje povećanje plata radnicima u Srpskoj u realnom sektoru, jer već 10 godina nemamo ozbiljan zahvat u ovoj oblasti – rekla je Mišićeva.
Ona je naglasila da je najvažnije da dođe do izmjena Zakona o radu, te izrazila očekivanje da će parlament Srpske do polovine naredne godine usvojiti izmjene ovog akta.
– Očekujemo da ćemo do kraja ovog mjeseca dobiti opšti kolektivni ugovor koji radnici u Srpskoj zaista trebaju i s čijim potpisivanjem sigurno dolazi do povećanja primanja – rekla je Mišićeva.
Ona je dodala da sindikalci očekuju jasan stav Vlade o povećanju najniže plate.
– Nadam se da ćemo u ovoj sedmici stići do iznosa najniže plate koji će biti direktno povećanje plate radnicima od 1. januara – rekla je Mišićeva.
Ona je dodala da su sindikalcima bitna zakonska rješenja o zabrani mobinga, zaštiti zdravlja na radu, ujednačavanju koeficijenata radnika u obrazovnom sektoru, te da se zakoni o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju usvoje “u paketu”.
Mišićeva je navela da su potrebne izmjene Zakona o posredovanju pri zapošljavanju, ili da se povećaju naknade za vrijeme nezaposlenosti, te da protiv potpisivanja ovog memoranduma nije bio nijedan granski sindikat.
Kada je riječ o rastu zaposlenosti u Srpskoj, Mišićeva je rekla da se određeni broj ljudi zaista zaposlio u Srpskoj, ali i da jedan broj njih više nije u evidencijama Zavoda za zapošljavanje jer je napustio Srpsku u potrazi za boljom platom i uslovima rada.
Potpisivanju ovog memoranduma u Administrativnom centru Vlade Srpske u Banjaluci prisustvovali su brojni ministri u Vladi Srpske i sindikalci.
