Cvijanović: Incko dokazao zašto BiH nije potreban OHR

I ove godine ćemo obilježiti Dan Republike, ali u skladu sa epidemiološkim mjerama. Protokol je pretrpio određene izmjene, tako da ćemo imati svečanu akademiju bez publike, ali u direktnom TV prenosu, dok je svečani defile kalendarski pomjeren za Vidovdan, kaže u intervjuu za Glas Srpske predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović.

Predsjednica ističe je će biti održana promocija filma “Koridor”, te dodjela priznanja i odlikovanja kao i svake godine.

– Godina je bila teška i u znaku pandemije, a naši istinski heroji su bili zdravstveni radnici i otkriću vam da će oni dobiti priznanja – kaže Cvijanović u intervjuu za Glas Srpske povodom Dana Republike.

Intervju prenosimo u cijelosti:

GLAS: Koja je ključna poruka ovogodišnjeg obilježavanja Dana Republike?

CVIЈANOVIĆ: Ključna poruka je da ćemo izaći na kraj sa svim problemima. Pandemija je donijela niz problema i izazova, morali smo da intervenišemo i mijenjamo prioritete, da novac koji je bio namijenjen za neke druge stvari preusmjerimo u jačanje zdravstvenog sektora i borbu protiv virusa. Moram da istaknem da je Vlada Srpske izdvojila značajna sredstva i za podršku privredi sa ciljem očuvanja radnih mjesta. Dakle, iza nas je godina neizvjesnosti, ali uspjeli smo da prebrodimo najteže izazove.

GLAS: Znači, zadovoljni ste time kako je Republika Srpska odgovorila na globalni izazov koji je pogodio cijeli svijet?

CVIЈANOVIĆ: Zaista jesam. Svi smo bili puni strepnje, jer je pandemija donijela niz nedoumica na koje odgovor nije imala ni zdravstvena struka. Bio je problem uhvatiti se u koštac sa raznim nabavkama, opremanjem prostora, obezbjeđivanjem alternativnog prostora, ali uz veliku požrtvovanost naših zdravstvenih radnika i logističku i finansijsku podršku Vlade uspjeli smo da prebrodimo taj krizni period.

GLAS: U protekloj godini je proglašeno vanredno stanje i odgovornost u teškoj situaciji je prebačena u Vaše ruke?

CVIЈANOVIĆ: Tako je. Ustavna uloga predsjednika da u takvim situacijama praktično preuzima ulogu parlamenta nosi sa sobom ogromnu odgovornost. Činjenica da za proteklih 25 godina nismo morali da uvodimo vanredno stanje najbolje pokazuje razmjere krize kroz koju smo prošli. Ali prošli smo. Uspjeli smo prilagoditi zakonska rješenja potrebama koje je nametnula pandemija. Naravno da je donošenje zakonskih rješenja bolje prepustiti parlamentu, da kroz višestranački sistem dođe do najkvalitetnijih rješenja, ali sam uključila predlagače, resorna ministarstva, Vladu, pravni tim, ljude iz parlamenta koji su učestvovali u svemu, tako da odluke nisam donosila samostalno. Bez obzira, to svakako daje mnogo veću odgovornost instituciji predsjednika Republike. Srećna sam što smo, uprkos spekulacijama da li nam treba ili ne treba vanredno stanje, tvrdnjama da se ta odluka donosi sa ciljem zloupotreba i svega ostalog, na pravi način izašli na kraj sa tim velikim izazovom.

GLAS: Koja odluka je bila najteža, odnosno da li postoji neka slika iz tog perioda koja Vam je ostala urezana u sjećanju?

CVIЈANOVIĆ: Sve slike koje se odnose na činjenicu da postoje ljudi koji se bore za život su jako teške. To najviše potrese, ali pored toga, imala sam stalnu strepnju da li ćemo ostati na nogama u finansijskom smislu. Iako sam znala da smo u 2020. godinu ušli sa stabilnim finansijskim stanjem i sa mogućnošću da odmah na početku pandemije usmjerimo sredstva u zdravstveni sektor, stalno sam imala tu tjeskobu šta nam donosi budući period. Sigurna sam da je i najveći broj građana osjećao tu tjeskobu i imao zebnju da li će biti smanjenja plata ili će ostati bez njih. Ponosna sam što se to nije desilo i što je Vlada intervenisala prema privatnom sektoru, što je obezbijeđena zdravstvena zaštita svim građanima i na sve druge stvari koje su urađene.

GLAS: Budžet za prošlu godinu je realizovan, usvojen je i budžet za ovu godinu, ali iz opozicije se mogu čuti tvrdnje da je budžet prazan. Kako to komentarišete?

CVIЈANOVIĆ: Svašta se može čuti od opozicije, ali njen posao je da kritikuje. Bilo bi lijepo kada bi se nekada konstruktivno uhvatila u koštac sa problemima umjesto suve kritike, ali šta da radimo. Ova vlast nije nikada poklanjala previše pažnje tim besmislenim kritikama, ali, s druge strane, ako neko ponudi dobro rješenje, nije se gledalo da li je ono došlo iz vladajućih ili opozicionih redova.

GLAS: Nedavno sam pročitao da je “neke iz opozicije teže ubijediti da su promašili temu, nego baku da nisi gladan”.

CVIЈANOVIĆ: Opoziciju treba uvažavati kao političku činjenicu, ali nijedna vlast ne treba da mašta da će opozicija biti isključivo konstruktivna i ne treba trošiti previše energije na to. Ne možemo mi ubjeđivati opoziciju da je ispravno to što radimo ako su oni unaprijed odlučili da to nije ispravno.

GLAS: Pored dalje borbe protiv pandemije, očekuje nas i saniranje stanja u ekonomiji. Mogu li privrednici očekivati podršku Republike?

CVIЈANOVIĆ: Svakako da, u zavisnosti od toga šta će nalagati situacija, mogu da očekuju podršku. Vlada ni u jeku krize nije privredu prepustila samu sebi i sigurna sam da će se i u narednom periodu ponašati odgovorno. Naravno, moramo voditi računa da su pred nama izazovi, kao, recimo, pregovori sa MMF-om gdje se postavljaju teški politički uslovi i traži izmjena ustavnih rješenja, ali, uprkos tome, uvjerena sam da ćemo obezbijediti finansijsku stabilnost.

GLAS: Aranžman sa MMF-om je neizvjestan i bliži smo tome da ga neće biti. Šta je alternativa?

CVIЈANOVIĆ: Ovo je vrijeme koje ne treba zloupotrebljavati za postavljanje političkih uslova i traženje da se određene stvari centralizuju na nivou BiH iako je to neustavno. Alternativa je obezbjeđivanje sredstava na domaćem i inostranom tržištu kapitala i mi se po tome ni u čemu nećemo razlikovati od drugih zemalja.

GLAS: U protekloj godini obilježeno je 25 godina Dejtona, a tu godišnjicu obilježili su agresivni zahtjevi za njegovu izmjenu. Kako to komentarišete?

CVIЈANOVIĆ: Nije nikada bio period u kojem smo bili pošteđeni takvih zahtjeva. Promjene se mogu desiti kada se svi u BiH dogovore o tome, a jasno je da tog dogovora nema. Republika Srpska nije smetnja, niti pravi smetnje za funkcionisanje institucija na nivou BiH i izvršavanje obaveza. Slično misle i Hrvati, s tim što nemaju svoju republiku, dok s treće strane imate bošnjački politički korpus koji svakodnevno iznosi zahtjeve za dodatnu centralizaciju. Pri tome, u posljednje vrijeme možemo čuti i pozivanje na brojčanu nadmoć Bošnjaka, što me navodi na to da je popis stanovništva, koji je i ovako bio problematičan, u stvari, projektovan vještački sa ciljem da Bošnjaci, kao najbrojniji narod, traže veća prava. Politička i ustavna realnost govori o konstitutivnosti i jednakopravnosti i to svima treba da bude jasno.

GLAS: Јavno se govori o odlasku šefa OHR-a Valentina Incka i dolasku novog visokog predstavnika u BiH. Da li je to dobro i kakva poruka se šalje?

CVIЈANOVIĆ: Šalje se loša poruka sa aspekta odnosa Evropska unija – BiH. Aktuelni visoki predstavnik je sve učinio da pokaže da nam ne treba OHR, a ako ulazimo u 2021. godinu i govorimo o novom visokom predstavniku, onda se postavlja pitanje šta mi radimo na evropskom putu i da li se mi svi ovdje varamo.

GLAS: Kakva je saradnja Republike Srpske sa zemljama regiona? Da li je pandemija nešto promijenila ili pokazala?

CVIЈANOVIĆ: Bilo je više razmjene iskustava. Vrijeme je da u okviru regiona počnemo da uklanjamo sve barijere, otvaramo prostor za bolju privrednu saradnju i pokazujemo veće političko razumijevanje. Naravno da dominiraju naši dobri odnosi sa Srbijom, ali mi želimo da istu takvu saradnju imamo i sa svim ostalim zemljama iz regije.

GLAS: Kakvi su odnosi Republike Srpske i Rusije i da li je nešto promijenio “skandal” u vezi sa nedavnom posjetom šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova?

CVIЈANOVIĆ: Odlični su odnosi i takvi će i ostati. Sve ovo u vezi sa, kako kažete, skandalom i tzv. “aferom ikona” je isprodukovana priča. Naša saradnja je dobra i nikada nije bila politički uslovljena bilo čime, jer mi nikada od Rusije nismo dobili nikakav politički zahtjev da od nečega odustanemo, dok smo od nekih drugih dobijali i te kako teške uslove.

GLAS: Hoćemo li svi okačiti zastave Republike Srpske za 9. januar?

CVIЈANOVIĆ: Trebalo bi to da uradimo i da toga dana svako iz svoje kuće ili stana pokaže opredijeljenost za Republiku Srpsku. Svim građanima upućujem najljepše čestitke uz poruku da ostanemo zajedno bez obzira na različita politička mišljenja i afinitete, jer je stabilnost naših institucija najvažnija.

GLAS: Kakvu poruku šaljete za 2021. godinu?

CVIЈANOVIĆ: Optimizam. Sačuvaćemo stabilnost institucija, izvršavati sve obaveze i ostati privrženi razvojnim ciljevima. Teško je predvidjeti da li će se sve dešavati planiranom dinamikom, ali ostajemo posvećeni razvoju Republike Srpske, izaći ćemo na kraj sa svim problemima i sačuvati stabilnost institucija.

GLAS: Iza nas je 11. humanitarna akcija “S ljubavlju hrabrim srcima” namijenjena pokretanju prve banke humanog mlijeka u Srpskoj i BiH. Kako ocjenjujete njene rezultate?

CVIЈANOVIĆ: Akcija je prošla zaista uspješno, iako smo svi imali sumnje. Znate, u godini koju je pojela korona razmišljate i da li treba nešto da organizujete ili ne, ali smo se opredijelili da ne odustajemo od te akcije. Ove godine je cijela akcija nosila nešto novo, a to je da pravimo prvu banku humanog mlijeka i naišla je na veliku podršku, jer su se, uprkos koroni, odazvali i građani i privrednici i institucije, a ponovo nije izostala podrška Srbije. Ponosna sam što smo bili u mogućnosti da realizujemo tu ideju i što smo u godini punoj izazova uspjeli da dođemo do cilja.