BEČ – Dobri odnosi sa susjedima u regionu zapadnog Balkana su za Bosnu i Hercegovinu (BiH) od istovetne važnosti kao i evropska integracija, istakao je večeras u Beču šef bosanske diplomatije Igor Crnadak ukazujući da od odnosa i stabilnosti Hrvatske, Srbije i Bosne zavisi stabilnost ne samo Balkana, već kompletne jugoistočne Evrope.
Govoreći na Diplomatskoj akademiji na temu “BiH na evropskom putu – očekivanja i izazovi”, Crnadak je podvukao da su u prioritetima spoljne politike BiH odnosi sa susedima jednako važni kao evropska integracija. On je rekao da je u dobre odnose sa susjedima u proteklih par godina uloženo mnogo napora. Podsjetio je da od “trokuta stabilnosti” Hrvatske, Srbije i BiH, zavisi stabilnost Balkana, ali i kompletne jugoistočne Evrope, te dodao da je prošle nedjelje delegacija Savjeta ministara BiH imala odličan sastanak u Beogradu i da trenutno priprema, a održaće se za mjesec i po, prva zajednička sjednica vlada Hrvatske i BiH u Zagrebu.
Regionalna saradnja, prema njegovim riječima, treba da omogući okončanje procesa pomirenja, stvori bolju atmosferu u regionu, mekšu retoriku, i pre svega olakšice za građane u svakodnevnom životu. Kada je ijreč o BiH i putu u EU, Crnadak je kazao da je godina iza nas najproduktivnija po pitanju evropskog približavanja. “Moramo nastaviti tako, jer je put ka EU jedino pitanje oko kojeg u BiH postoji konsenzus”, poručio je šef diplomatije. Podsjetio je da je BiH prošle godine podnijela zahtjev za članstvo, i da je dobila, krajem godine, upitnik od Evropske komisije, te da je rečeno da je Bosna jedina zemlja koja je u jednoj godini uspjela da učini toliko. Istovremeno kaže da su u BiH svesni da tek predstoji faza sa najviše izazova i prepreka. Crnadak je kazao da je BiH do sada napredovala bez da je morala da sprovede prave promjene u zemlji, a da se sada u ključnoj fazi moraju ispunjavati obaveze koje će reformisati zemlju. Zbog toga, kako ističe veoma je važno da se pronađe kompromis za sve obaveze koje predstoje. “Mislim da ćemo u naredna tri do četiri mjeseca imati odgovor na to pitanje”, uvjeren je Crnadak.
“Evropska integracija BiH je pitanje sa najvećom podrškom u zemlji. Nema puno stvari čak i manje važnosti gdje možete imati podršku od strane svih u zemlji. To je signal da ljudi u BiH imaju evropski duh u sebi””, naglasio je Crnadak. Ujedno ukazuje da su očekivanja od približavanja EU velika, te da građani od toga očekuju prije svega mir, bezbjednost i stabilno okruženje, ekonomski razvoj i odražavanje na životni standard, kao i vladavinu prava. Crnadak je podvukao da je najvažnije da se zaustavi iseljavanje građana BiH i rekao da očekuje da će zemlja za godinu dana dobiti status kandidata. On je izrazio nadu da će BiH uspjeti da riješi unutrašnje probleme, ali je naglasio da je neizvjesno šta je sa EU, jer predstoje izbori u Holandiji, Njemačkoj, Francuskoj koji bi mogli imati posljedice po dalju spremnost širenja EU. Crnadak je u diskusiji sa studentima Diplomatske alkademije odbacio mogućnost poređenja Kosova sa BiH, ističući da sem potrebe da se nađe rješenje da sistem funkcioniše, nije moguće imati isti pristup. “Oko Kosova situacija nije završena po pitanju statusa i stanja u regionu. Na primjer BiH ne priznaje Kosovo kao nezavisnu državu, ali želimo da to ne utiče na građane”, rekao je Crnadak. On smatra da je za Kosovo veoma važno da napreduje u dijalogu sa Beogradom i da učini taj sistem funkcionalnim. Na pitanje oko Dana Republike Srpske, Crnadak je naglasio da se 20 godina proslavljao 9. januar i da su na proslave dolazili razni ambasadori i predstavnici više zemalja i da nikada nije bilo problema.
“Uslijedila je žalba gospodina (Bakira) Izetbegovića, pa presuda i onda smo ušli u problem. Mislim da je to bilo nepotrebno”, poručio je Crnadak. Istovremeno je podsjetio da u BiH nema dogovora ni oko jednog praznika izuzev Nove godine i 1.maja. “Ne možemo da se dogovorimo ni o 9. maja Dana Evrope, kada smo pobijedili fašizam. Taj praznik se slavi samo u jednom dijelu zemlje”, ukazao je Crnadak dodajući da, dok se ne postigne konačni dogovor, treba omogućiti da svako slavi praznike koje želi, i da praznici zasigurno nisu najvažnija stvar.
,
