Redžep Tajip Erdogan pobijedio je na izborima u nedjelju i u Turskoj gdje počinje da važi predsjednički sistem.
Novi sistem sa sobom će donijeti niz novina na političkoj sceni, a pobjeda Erdogana je signal koji treba da upali lampicu zapadnim silama, navodi CNN.
Sa druge strane, predsjednik Rusije Vladimir Putin i lider Somalije Muhamed Abdulah brzo su čestitali Erdoganu na pobjedi, ističe američka televizija.
„Pobjednik izbora u nedjelju je Turska, cijela nacija, svi ljudi iz regiona koji pate i svi potlačeni u svijetu“, rekao je Redžep Tajip Erdogan nakon pobjede.
A šta zapravo znači ovakvi izborni rezultati i šta sve očekuje Tursku?
Za predsjednički sistem građani Turske opredijelili su se prošle godine na referendumu, a promjene će se odnositi se na zakonodavstvo, ovlašćenja predsjednika, civilno i vojno pravosuđe, kao i na Ustavni sud.
Parlamentarni izbori će se održavati svake pete godine, a istog dana će se održati i predsjednički izbori. Predsjednik će moći da bude biran na dva uzastopna mandata, što znači da bi Erdogan mogao da bude predsjednik i u narednom petogodišnjem mandatu, ukoliko se bude kandidovao. To bi značilo da će Erdogan na vlasti ostati sve do 2028. godine.
Turski predsjednik konsolidovao je moć u svakom koraku u svojoj karijeri, navodi CNN. Ugušio je proteste opozicije i protivnika, a 2013. godine zataškao je istragu o korpuciji.
Poslije neuspjelog državnog udara julu 2016. godine uspio je da elimiše protivnike, ugušio je javne institucije, a u zatvor je smjestio svakog svog kritičara, medije je stavio pod svoju vlast.
Erdoganova pobjeda je i novi poraz opozicije, ali opozicija je ostvarila dobre rezulatate.
Iako su razočarani izborima, skoro polovina Turaka glasala je protiv Erdogana. To znači da će opozicija biti uključena u rad parlamenta i da će imati čemu da se nada u toku sledeće izborne kampanje.
Ogromna kilma straha zahvatila je i medije, dodaje se u tekstu. Prema istraživanjima, više od 120 novinara je i dalje u pritvoru zbog državnog udara iz 2016. godine. Pristrasnost medija bila je jasno vidljiva i tokom izborne kampanje i tokom izborne noći.
Turska valuta, lira, dramatično je pala od pokušaja državnog udara u julu 2016. Centralna banka je pokrenula kamatne stope od skoro 18 posto u nastojanju da se zaustavi talas, ali to je nagomilavanje poreskih obaveza za turske državljane.
Erdogan, koji je rekao da želi veću kontrolu nad privredom, pogoršao je to stanje tako što je kazao da želi da kontroliše kamatne stope.
Strani investitori, koji se plaše nezavisnosti u Centralnoj banci, napustili su Tursku.
Tokom Erdogovne vlasti, Turska je postala najproblematičniji član NATO-a, jer često sabotira američku politiku u Siriji. Turska je takođe uznemirila saveznike NATO-a kupovinom raketa dugog dometa iz Rusije, jer raketni sistem nije operativan sa već postojećom odbranom NATO.
Kako navodi CNN, put Turske prema EU nikad nije bilo dalji. Turska već 30 godina pokušava da uđe u evropsku zajednicu, a pregovori oko pridruživanja uvijek su teško išli zbog većinskog muslimanskog stanovništva. Po Erdoganovom vlašću izgledi za pridruživanje su postali još mali, jer je EU zabrinuta za stanje ljudskih prava u Turskoj.
B92
