Češka i Slovačka stale uz Balkan

Slovačka i Češka blokirale su zaključke Evropskog savjeta o procesu proširenja, što je treća blokada procesa koja se desila u zadnjih godinu dana

Podsjećanja radi, prva blokada se desila u ovo doba prošle godine, kada je Francuska, uz podršku još nekoliko zemalja članica, blokirala početak pregovora za Albaniju i Sjevernu Makedoniju s pravom zahtijevajući novu metodologiju procesa koja bi više pažnje i kontrole posvetila vladavini prava.

Drugu blokadu priredila je Bugarska prije nekoliko sedmica, blokirajući Sjevernu Makedoniju jer insistira na tome da Makedonci prihvate bugarska stajališta o istoriji, kulturi i jeziku u Makedoniji.

I konačno, do treće blokade došlo je krajem prošle sedmice, s tim da je u ovom slučaju blokada rezultat protesta protiv bugarske namjere da pitanja identiteta budu uvučena u proces proširenja. Češki i slovački predstavnici su izdali saopštenje u kojem su, diplomatskim rječnikom, upozorili EU da ako identitetska pitanja budu uslov za pristupanje EU, to znači da nijedna zemlja na zapadnom Balkanu više neće moći pristupiti EU jer sve zemlje u susjedstvu imaju suprotstavljene stavove o prošlosti, kulturi, proteklim ratovima i drugim identitetskim pitanjima.

Ono što su Česi i Slovaci, kako se čini, pokušali poručiti evropskim kolegama je da je bolje da nema formalnog procesa pristupanja nego da formalno proces postoji, a da se suštinski ne može sprovesti u praksi jer je EU, iako nevoljno, dala zeleno svjetlo zemljama članicama da mogu blokirati svoje susjede koji žele u EU ako ne prihvate diktat o identitetskim pitanjima uz ucjenu da inače neće postati članica EU.

U zajedničkoj izjavi češki i slovački predstavnici su zahvalili naporima koje je Njemačka tokom predsjedavanja Savjetom EU uložila da pokuša riješiti problem koji je nastao, te su poručili da u procesu proširenja uslovi treba da budu fokusirani na konkretne korake i napredak koji su zemlje kandidati i zemlje potencijalni kandidati ostvarili.

“Nakon pažljivog razmatranja nismo mogli da damo našu saglasnost na nacrt koji nam je prezentovan. U tekstu kako je sada napisan se nalaze elementi koji uključuju falsifikovanje istorije, što bi, prema našem mišljenju, bilo štetno za proces proširenja i moglo bi potencijalno dovesti do daljih komplikacija u budućnosti”, naglasili su oni.

U izjavi je dalje naglašeno da je potrebno usvojiti pregovaračke okvire što je prije moguće, a da bi, ako bi trenutni nacrt bio usvojen, to moglo biti otežano.

“Nećemo dozvoliti da EU bude sudija naše zajedničke istorije, kako se lično identifikujemo i kojim jezikom govorimo. Ovo su pitanja kojim treba da se bave strane u pitanju, a mi smo tu da podržimo kroz proces pomirenja”, naglašeno je.

Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani i ekspert za pitanja proširenja, kaže da ako su ove zemlje blokirale zaključke zbog bugarskih postupaka, onda to treba pozdraviti.

“Mislim da ova pitanja ne smiju biti tema tokom procesa proširenja u ovom obliku. Takve osjetljive teme koje potencijalno narušavaju unutrašnju društvenu koheziju i klimu bi predstavljale opasan presedan”, ističe Kočan za “Nezavisne”.

Ako su Česi i Slovaci, kako je rekao, s tom namjerom donijeli ovu odluku, onda smatra da bi to moglo biti korisno za region.

“Jer ako sad ovdje ne postavimo tačku i ne prekinemo sa takvom logikom, onda ćemo ostvariti takvu klimu u kojoj će možda Hrvatska moći sasvim legitimno, čak i legalno i Srbiji i BiH postavljati takve uslove”, zaključuje Kočan.