Ministar pravde u Savjetu ministara Davor Bunoza rekao je Srni da još nema potvrdu da je usaglašen tekst nacrta zakona o sudovima u BiH koji je razmatran na prošloj sjednici Savjeta ministara, a trebao bi da bude tema i na narednoj sjednici, zakazanoj za četvrtak, 7. septembar.
– Mi smo pokušavali riješiti neka sporna pitanja i do danas to nismo riješili, ne znam da li će se sutra nešto promijeniti, ali smatram da je ovo kvalitetan zakon koji je usklađen sa mišljenjima Venecijanske komisije i nadam se da će što prije biti usvojen na sjednici Savjeta ministara – rekao je Bunoza.
Bunoza je istakao da je usvajanje zakona o sudovima nastavak puta BiH ka EU.
Odgovarajući na pitanje da li su otklonjene nedoumice o tome da li sudije na suđenjima mogu nositi neka vjerska obilježja poput marame na glavi, što je jedno od obilježja Bošnjakinja muslimanki, te da li je prihvaćen zahtjev iz Republike Srpske da sjedište drugostepenog Suda BiH bude u Banjaluci, Bunoza je rekao da bi se nošenje vjerskih obilježja trebalo rješavati podzakonskim aktima.
– Te podzakonske akte bi trebao donijeti Visoki sudski i tužilački savjet /VSTS/ BiH, a što se tiče sjedišta, stav Venecijanske komisije koji i ja podržavam jeste da to bude što bliže državnom zatvoru, a to je Istočno Sarajevo – naglasio je Bunoza.
Savjet ministara na sjednici zakazanoj za četvrtak trebao bi da razmotri Nacrt zakona o sudovima BiH, čiji je predlagač Ministarstvo pravde.
Bunoza je najavio da bi novi zakon o VSTS-u trebao da bude donesen za godinu dana.
– Radna grupa ima redovne sastanke i ne znam kada će oni završiti svoj posao, ali se nadam da će to uraditi u roku od godinu dana od stupanja na snagu izmjena dopuna Zakona o VSTS-u – naglasio je Bunoza.
Komentaršući ocjene da je pravosuđe rak-rana BiH, Bunoza je rekao da BiH mora uskladiti propise sa međunarodnim standardima poštujući svoje ustavno uređenje.
– Moramo težiti ka tome da na pravosudne funkcije dolaze oni ljudi isključivo zbog svojih kvaliteta, a ne nekih drugih veza jer znam da imamo jako puno dobrih i kvalitetnih sudija i tužilaca i u svakom slučaju neophodno je da digitalizaciju pravosuđa uradimo što prije – istakao je Bunoza.
Osvrćući se na odluku Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Kovačević protiv BiH” kojom je između ostalog predviđeno da pri izboru Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH bude jedna izborna jedinica, Bunoza je rekao da ne bi komentarisao tu presudu na navijački način kao što to mnogi čine.
– Smatram da je to nastavak odluke “Sejdić i Finci” i drugih presuda gdje se navodi da cilj kojem u BiH težimo, možemo ostvariti bez isključivanja ostalih – pojasnio je Bunoza.
On je istakao da je novina u toj odluci što se odnosi na aktivno biračko pravo i na izborne jedinice.
– Moje mišljenje je da bi to trebalo pažljivo analizirati, ali ta presuda još nije konačna jer postoji rok za podnošenje zahtjeva za prespitivanje te odluke pred Velikim vijećem Suda u Strazburu – zaključio je Bunoza.
