Polaganjem kamena temeljca za izgradnju novog dolaznog terminala Međunarodnog aerodroma Mostar, premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač i gradonačelnik Grada Mostara Mario Kordić, službeno su označili počinjanje nove faze njezinog modernizovanja i rasta. Kako je rekao direktor Aerodroma Marko Đuzel, riječ je o važnom napretku u daljem razvoju i unapređenju kvaliteta njihovih usluga.
U obraćanju novinarima, premijerka Buhač izjavila je da će izgradnja novog dolaznog terminala mostarski Aerodrom dodatno približiti porodici razvijenih zračnih čvorišta u Evropi. Podsjetila je da obilježavanjem službenog početka radova ispunjava obavezu, preuzetu kada se Vlada HNK-a prijavila na Javni poziv za program podrške Hrvatima u BiH, prijavivši projekat ”Povezani za rast: Aerodrom Mostar kao katalizator preduzetništva i prosperiteta hrvatske zajednice u BiH”.
– Projekat je prepoznat i prihvaćen od Vlade RH, te smo sa Ministarstvom privrede Hrvatske potpisali Ugovor o dodjeli bespovratne podrške, u iznosu od 285 hiljada eura, koji će se čitav utrošiti u izgradnju novog dolaznoga terminala u Mostaru. Ovo je značajan dan kako za nas koji smo razvoj Aerodroma Mostar pozicionirali kao strateški cilj, zapravo kao osnov za ukupan turistički i uopšte dalji privredni razvoj HNK-a, tako i za našu čitavu društvenu zajednicu. Koristim i ovu priliku da zahvalim premijeru i svim članovima Vlade RH jer su, kao i u mnogim primjerima dosad, i ovim projektom potvrdili svoju neupitnu opredijeljenost da budu snažni pomagač napretka ovog prostora i čitave BiH – poručila je Marija Buhač, dodavši da direktoru i Upravi Aerodroma Mostar želi sreću u nastavku razvojnog zamaha, radujući se novim uspjesima i još boljim pokazateljima u vremenu koje je pred nama.
Upravo je pozitivne pokazatelje prokomentarisao Đuzel, istaknuvši da Aerodrom Mostar bilježi konstantan rast, počevši sa 20.000 putnika u 2023. godini, preko njih 50.000 u 2024., da bi prošlu godinu završili sa više od 70.000 putnika.
– To je dovelo do maksimalne iskorištenosti kapaciteta i potrebom za proširenjem, zbog čega je došlo do pokretanja ovog projekta ukupne vrijednosti 1,5 miliona KM, od čega je dio sredstava obezbijedila Vlada RH preko Vlade HNK-a, dio takođe Vlada RH preko svog ministarstva saobraćaja, a preostali dio Gradska uprava Mostara – pojasnio je Đuzel, zahvalivši na kontinuiranoj podršci infrastrukturnom razvoju Aerodroma Mostar i uspostavi novih zračnih mostova sa više evropskih destinacija.
Gradonačelnik Mario Kordić je istaknuo da je izuzetno zadovoljan i sretan što danas svjedoči početku radova na novoj terminalnoj zgradi, dolaznom terminalu mostarskog Aerodroma.
”Htio bih iskoristiti priliku i čestitati menadžmentu, jer iza ovako velikih projekata stoji mnoštvo ljudi koji možda ne dobiju pažnju koju zaslužuju, a znam koliko su se trudili kako bismo danas svjedočili ovom lijepom događaju”, rekao je Kordić.
Zahvalio je Vladi Republike Hrvatske i Federalnom ministarstvu saobraćaja i veza.
”Bez podrške Vlade Republike Hrvatske ovaj projekt ne bi bio moguć, a veliki doprinos dala je i ministrica Andrijana Katić kroz Federalno ministarstvo saobraćaja”, rekao je Kordić.
Naglasio je da Grad Mostar, kao većinski vlasnik Aerodroma Mostar, razvoj vidi kao važan poticaj privredi i turizmu.
”Grad Mostar opredijeljen je kroz Aerodrom napraviti svojevrstan poticaj razvoju privrede, turizma i svega onoga o čemu govorimo posljednjih godina. Vazdušni saobraćaj u svijetu suočava se s izazovima uzrokovanim sukobima, posebno ratom na Bliskom istoku, zbog čega svakodnevno razgovaramo o problemima i pokušavamo ih zajednički rješavati”, rekao je Kordić.
Na kraju je poručio dA će Grad Mostar nastaviti podupirati razvoj Aerodroma Mostar.
Podsjećamo, u Zagrebu je prošle godine potpisan Ugovor o dodjeli bespovratne podrške u iznosu od 284.127,00 eura za sufinansiranje ovog projekta. Ministarstvo privrede RH raspisalo je Javni poziv za Program podrške Hrvatima u BiH u svrhu poticanja privrednog razvoja lokalne zajednice. U skladu sa Strategijom HNK-a i njezinim strateškim ciljem ”Dinamičan i održiv ekonomski razvoj uz održivo korištenje resursa”, Vlada HNK-a javila se na taj poziv, prijavivši Projekat usmjeren jačanju povezanosti ovog prostora sa Hrvatskom i Evropskom unijom.
