Izborna tehnologija, koja nije nova, jer stare nije ni bilo, proizvodi dodatni haos, kontrolisan od strane bošnjačkog Sarajeva, čiji je cilj vlast Republike Srpske, istakao je Dane Branković inženjer grafičke tehnologije i direktor Forenzičkog centra za vještačenje dokumenata Banjaluka.
– Uvođenju izbornih tehnologija prethodilo je nametanje izmjena Krivičnog zakona BiH od strane Kristijana Šmita, s ciljem, eliminacije najjačih političkih aktera u Republici Srpskoj – u ovom slučaju Milorada Dodika. Nametnutim zakonom CIK odlučuje kako izborni proces da se vodi. Novi zakon i nelegalni visoki predstavnik imali su isti cilj – vlast u Republici Srpskoj. Cilj je da se dovedu poslušnici, koji će ostvarivati ono što predstavnici okupatora sprovedu u djelo. Ova tehnologija, koja nije nova, jer stare nije ni bilo, proizvodi kontrolisani dodatni haos, kontrolisan sa strane bošnjačkog Sarajeva. Ni sada ne znamo kojih će formata biti izborni listići. Pominju se i skeneri, njih ima raznih. Skeniranje je fotografisanje tog listića, on se memoriše u memoriji centralne jedinice – ističe Branković.
Kada je riječ o podacima građana, Branković ističe, da ako se budu uzimali zaštićeni podaci lica na biračkom mjestu, da se zato nema zakonsko pravo.
– Sada sa tog biometrijskog uređaja, koji je povezan sa centralnom jedinicom kao skeneri, ko kaže da se ne može kontrolisati? Tvrdim da može, neka neko dokaže suprotno. Ako se uređaj za biometrijsku identifikaciju uspostavi, zašto se glasač mora onda potpisivati u zapisniku? Ne znamo još uvijek, ni uređaje, ni kako će izgledati glasački listići, šta će na njima da piše. A kada je riječ o biometrijskom uređaju, glasači ne znaju ni da li trebaju pod određenim uglom svoj prst da stave. Poslije nekoliko otisaka, površina na kojoj se vrši identifikacija može biti zaprljana, dakle uređaj može biti nefunkcionalan – navodi on.
Ustavni sud Njemačke je, napominje on, zabranio taj metod izborne tehnologije.
– Јa tvrdim da se izborni rezultati pomoću umjetne inteligencije mogu projektovati. Može se manipulisati u krajnjem cilju izbornih rezultata – a to je cilj ove tehnologije – dodaje on.
Branković kaže da je po njemu najbolje da se oktobarski izbori odgode.
Opšti izbori u Bosni i Hercegovini trebalo bi da donesu primjenu novih izbornih tehnologija koje su već izazvale brojne reakcije u javnosti. Posebnu pažnju privukle su informacije o izgledu glasačkih listića, načinu glasanja, ulozi skenera u brojanju glasova, ali i pitanjima bezbjednosti, čitljivosti i mogućnosti grešaka prilikom glasanja.
Koliko su nova rješenja zaista unapređenje izbornog procesa, a koliko mogu predstavljati dodatno opterećenje za birače? Da li su tehnička rješenja u skladu sa standardima grafičke tehnologije i zaštite dokumenata?
RTRS
