Strogo povjerljivi dokumenti Službe vojne bezbjednosti takozvane Armije BiH pod oznakom “vojna tajna” iz 1995. godine, koji su u posjedu “Glasa Srpske”, bacaju novo svjetlo na tragične događaje iz jula 1995. godine i sigurno će poslužiti novoj komisiji za ispitivanje događaja u i oko Srebrenice kao jedan od dokaza da je u poništenom izvještaju iskrivljena istina o dešavanjima u ovom mjestu.
List navodi da je najdirektnija potvrda za to izjava bivšeg pripadnika 28. divizije takozvane Armije BiH Ismeta Handžića da je 2.000 Bošnjaka poginulo u međusobnim sukobima i borbama sa pripadnicima Vojske Republike Srpske, kao i u minskim poljima prilikom proboja kolone prema Tuzli 12. jula 1995. godine.
“U večernjim časovima negdje oko 21 sat u nekoj šumi iznad Konjević Polja četnici su nam postavili zasjedu. Pucnjava je trajala oko jedan sat, jer su, u međuvremenu, pripadnici naše armije otvorili vatru na četnike. Tada je došlo do razbijanja kolone, a ja sam u toku daljeg prolaska prema Tuzli vidio, prema mojoj procjeni, više od 2.000 leševa”, navodi se u Handžićevoj izjavi koju je dao Službi vojne bezbjednosti takozvane Armije BiH u Tuzli nakon proboja iz Srebrenice.
Bivši potpredsjednik Komisije za ispitivanje događaja u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine Đorđe Stojaković potvrdio je da je Komisija u izvještaju navela da je prijavljeno da je u julu 1995. godine nestalo 7.806 Bošnjaka u Srebrenici.
“Izvještaj Komisije je kasnije potpuno pogrešno interpretiran jer se stalno ponavljalo da je Komisija utvrdila da je toliko Bošnjaka strijeljano i brutalno pobijeno od Vojske Republike Srpske”, rekao je Stojaković.
On kaže da je vrlo vjerovatno da se među 7.806 lica za koja se godinama pogrešno tvrdi da su žrtve zločina, navode i imena 2.000 onih koji su, prema tvrdnjama bivšeg pripadnika takozvane Armije BiH, poginuli prilikom proboja ka Tuzli u borbama sa borcima Vojske Republike Srpske.
Prema saznanjima “Glasa Srpske”, postoje ozbiljne indicije da je bivši potpredsjednik Komisije za Srebrenicu Smail Čekić znao za dokumenta i izjave koje danas objavljuje ovaj list, a koji potvrđuju da je opravdana odluka o poništavanju izvještaja iz 2004. godine.
“To nikako nije odgovaralo Čekiću, koji je po svaku cijenu želio da uveća broj žrtava i brani tvrdnje o počinjenom genocidu. Postoje opravdane sumnje da je znao za dokumenta Službe vojne bezbjednosti takozvane Armije BiH, ali nije želio da ih predoči Komisiji zato što nisu išli u prilog bošnjačkoj `istini`”, tvrdi izvor ovog lista.
Narodna skupština Republike Srpske jednoglasno je odbacila izvještaj Komisije o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine i zatražila od Vlade da ga stavi van snage i formira dvije nezavisne međunarodne komisije za utvrđivanje istine – o stradanju svih naroda na području srebreničke regije i o stradanju Srba u Sarajevu.
