Na sjednici Gradskog vijeća Mostara danas su institucije kulture iznosile izvještaje o radu u prošloj godini. Sve je išlo glatko dok direktor Hrvatskog narodnog kazališta Ivan Vukoja nije poželio izaći iz forme izvještaja, te Vijeću i gradonačelniku pojasniti da ne trebaju miješati “jabuke i kruške” i “babe i žabe”, te da moraju uraditi novu metodologiju vrednovanja rada kulturnih institucija, jer, kako je rekao nije isto prirediti premijeru i organizovati promociju neke knjige.
Vukoja je upozorio na grešku koja se potkrala Gradu Mostaru i gradonačelniku u njihovom izvejštaju o radu kulture, navodeći da ti podaci nisu tačni i da stavljaju HNK u neravnopravan položaj, budući da HNK u svome izvještaju nije navodio sve moguće događaje koje su organizovani, nego one važnije.
Nakon toga iščitao je sve predstave, festivale, premijere, gostovanja, nagrade koje je HNK imala u 2022., kao i činjenice koje govore o njihovom učešću na eminentnim festivalima i podatak da njihovih 10 živućih predstava ima 56 nagrada.
Nakon ovoga izlaganja uslijedilo je ono manje ugodno. Na raspravu se nadovezao predsjednik Gradskog vijeća Mostara Salem Marić kazavši da poštuje sve što HNK radi na polju kulture, ali da je na početku izlaganja razmišljao da napusti sjednicu zbog nepoštovanja koje ova kuća i Vukoja pokazuju prema njemu kao predsjedniku Vijeća.
Marić je podsjetio Vukoju da mu nije nikada odgovorio na dopise i dostavio dokumentaciju o izgradnji zgrade HNK.
”Želim da upoznam i Gradsko vijeće da sam dobio izvještaj Pravobraniteljstva koje traži da se Gradsko vijeće očituje i dostavi dokumentaciju o odluci i o stenogramu oko odluke o izgradnji. I dalje ima nekakvih nesuglasica”, rekao je Marić.
Marić je rekao kako nije protiv izgradnje i da je uputio OHR-u dopis da se uključi u ovaj problem i da je predložio kompromisno rješenje. ”Mi jesmo za izgradnju kulturnih institucija da to mogu biti zgrada kulturnih institucija gdje svoje mjesto ima i HNK”, rekao je.
Uz Marića je stao vijećnik Adil Šuta rekavši kako treba shvatiti potrebu Bošnjaka u Mostaru koji imaju potrebu za prostorom u gradu rekavši kako postoje dokazi o Lakšića haremu.
On je naglasio da Gradska uprav osporava pravo jednom narodu i Islamskoj zajednici da gradi svoj objekat.
Vukoja, je rekao da se ne radi o nepoštivanju nego da je Marić napravio pritisak i prekršio ovlaštenja tražeći od kazališta dokumentaciju koja je trebala biti u arhivi Grada.
”Mi smo to doživjeli kao politički pritisak. Sve što se radio oko HNK je politički. Nakon istraga, donesena je odluka da ne postoji nikakva osnova za krivičnu prijavu i sve je odbačeno. Ne postoji niti jedan konkretan povod i činjenica da nešto nije uredu s dokumentacijom za izgradnju HNK u Mostaru. Razmislite koliko ima objekata u Mostaru koji nemaju nikakvu dozvolu a već su izgrađeni i Gradsko vijeće učestvuje u legalizaciju a pod lupu se stavlja HNK Mostar koje ima svu potrebnu dokumentaciju. Apelujem da ne pravimo politički problem jer pravni problem ne postoji. To je utvrdilo i tužilaštvo. Nikome u ovog gradu ne treba takav slučaj”, rekao je Vukoja i dodao da priča koja se forsira postaje degutantna.
”Ovo već prelazi u nešto što je degutantno i sve prelazi u laži i klevete na račun HNK Mostar. Mi iz želje da se stvari ne pretvaraju u širi problem nismo reagovali”, rekao je.
Uz Vukoju su pak stali hrvatski vijećnici, a gradonačelnik Mario Kordić se izvinuo zbog pogrešnih podataka koji su izašli iz Gradske uprave.
Kordić je rekao da ne vidi da iko normalan nakon izvještaja o radu HNK ima nešto protiv izgradnje HNK.
”Ono poprima političku dimenziju i to je ono što se može dogoditi i apelujem da sve ostane u domeni kulture. Ovo je jedna od rijetkih institucija koja ima čiste papire. Ovdje svi zajedno trebamo podržati izgradnju i dati svoj doprinos. Ovo samo može biti veliki plus za Grad Mostar. Mislim da će biti dovoljno mudrosti da najavljeni početak izgradnje doživimo kao pozitivnu priču”, rekao je Kordić.
Vijećnici su zamolili da se o ovom pitanju da današnjoj sjednici ne raspravlja jer nije predmet dnevnog reda. Izvještaj o radu HNK u 2022. je jednoglasno podržan.
