Bogojavljenska noć: Večeras se nebesa otvaraju

Vjeruje se da se, u gluvo doba, uoči Bogojavlјenja, na tren otvara nebo, da se krste (ukrštaju) vjetrovi što duvaju zimi s onima što duvaju ljeti i da sva voda postaje sveta.

Naime, vjeruje se da se dan pred Bogojavljenje, tačno u ponoć otvaraju nebesa. Tom prilikom treba da se pogledaju nebo i zamisle želje za koje se vjeruje da će se sigurno ostvariti.

Bogojavljenje se obilježava 19.januara i to je nepokretni praznik, ne mijenja se iz godine u godinu.

Osamnaestog januara je Krstovdan, veliki hrišćanski praznik i prvi dan poslije Božića kada se posti. Nekada je podrazumijevao veliki broj rituala i običaja, ali je danas većina njih pomjerena na Bogojavlјenje.

Ipak, glavna stvar dešava se 18. uveče! Čim Sunce zađe, uoči praznika, hrišćani počinju da se pozdravlјaju sa „Bog se javi!“, a odgovoraju sa „Vaistinu se javi!“, a naročito je bitno ostati budan do ponoći!

Naime, naši stari vjeruju da je noć između 18. i 19. januara vrijeme kada se nebo otvara i „Bog se javlјa“. Prema vjerovanju, Bogojavlјenje – javlјanje ili objava Boga, dešava se u gluvo doba, uoči Bogojavlјenja, kada se na tren otvara nebo, da se ukrštaju vjetrovi što duvaju zimi s onima što duvaju ljeti. U tom trenutku sve vode svijeta prestanu da teku, a onaj ko se zatekne na otvorenom i to vidi, može od Boga da zatraži ispunjenje jedne želјe.

Po hrišćanskom vjerovanju, 30. godine naše ere Isus Hristos je kao drvodelјa živio sa svojom majkom Marijom i njenim mužem Josifom, a tada je pozvao Jovana Preteču da ga krsti u rijeci Jordan. Po Bibliji, odmah po krštenju, a ono je obavlјeno tri puta porinjanjem u vodu, otvorilo se nebo i začuo se glas Boga Oca koji je objavio da je Isus sin njegov, a tada na rame Isusa slete Sveti Duh u obličju goluba. Ovim krštenjem je Isus označio početak svoje misije i propovijedi.

Bogojavlјenje je jedan od petnaest najvećih hrišćanskih praznika.

Osim ovog, prema mišlјenju mnogih najlepšeg običaja za Bogojavlјenje, ovaj praznik karakteriše i veliki broj drugih vjerovanja preteklih iz davnina. Vjeruje se da će neudate devojke, ukoliko stave ogledalce pod jastuk 18. januara uveče sanjati muškarca za koga će se udati.

Takođe, u pojedinim krajevima mlade djevojke mijese po četiri loptice od tijesta. U tri stave papirić sa imenima svojih simpatija, a jedan ostave prazan. Zatim se te loptice ubace u klјučalu vodu i koja prva izbije na površinu, ona nosi papirić sa imenom lјubavi te djevojke. Ukoliko je isplivala prazna loptica, znači da djevojka još nije upoznala svog suđenog.

Vjerovalo se i da vrijeme na Bogojavlјenje predskazuje kakvo će vrijeme biti cijele godine. Ako sutra bude jak mraz ili pada snijeg, godina će biti rodna. Ako pak, bude vedro, biće sušna godina. Ukoliko 19. januar bude kišovit, cijele godine će biti dosta padavina i poplava.

U nekim krajevima je običaj da na Bogojavljensko jutro mlade djevojke odlaze do netaknutog izvora vode, bace u njega nekoliko zrna pšenice ili neke druge žitarice i kažu: “Kako ide voda, tako da ide i berićet u naše njive”. Zatim zahvataju vodu i nose je svojim ukućanima. Ponegdje se još sačuvao običaj da ukućani popiju malo te vode preko sjekire, jer se vjeruje da će se na taj način izbeći svađa među njima.

Ukrštanje vjetrova najavljuje narednu godinu

Na Bogojavljenje izlazi se na neku vjetrometinu sa malo pepela u ruci. Pepeo se pušta da bi se odredilo koji se vjetar zakrstio, odnosno, koji vjetar je bio pobjednik na Krstovdan. Godina će biti sušna ako duva istočni vjetar, zapadni vjetar predskazuje rodnu godinu, dok južni vjetar predskazuje kišnu i bolešljivu godinu.

Kupanje u rijeci za zdravlje

Zarad boljeg zdravlja u rijeci se ritualno izvodilo kupanje pred samo svanuće na Bogojavljenje. Ovaj ritual mogli su da izvode isključivo zdravi ljudi.

Trka za krst

U rijeku se baca Časni Krst, a mladići se takmiče koji će prvi da stigne do njega. Za onog mladića koji prvi dopliva do njega vjeruje se da će imati sreće tokom cijele godine.