Da li BiH ulazi u najveću poslijeratnu krizu i blokadu saznaćemo već danas. Lideri vodećih stranaka iz Federacije BiH -predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, SDA Bakir Izetbegović, SBB Fahrudin Radončić, SDP-a Nermin Nikšić i DF-a Željko Komšić danas ponovno sjedaju za sto kako bi pokušali postići dogovor oko izmjena Izbornog zakona BiH. Američka ambasadorica u BiH Morin Kormak i šef Delegacije EU u BiH Lars Gunar Vigemark posreduju već duže vrijeme između stranaka i pokušavaju pomoći da BiH ne upadne u najveću političku i ustavnu krizu nakon rata, no bezuspješno.
Obzirom da su stavovi obje strane, hrvatske i bošnjačke, uoči sastanka nepromijenjeni gotovo je izvjesno da danas do dogovora neće doći. Ukoliko tako i bude BiH ulazi u jednu od najneizvjesnijih i najtežih izbornih kampanja za Opšte izbore u oktobru 2018., a potom možda u potpunu blokadu institucija BiH, zbog nemogućnosti implementacije izbornih rezultata.
Suprotni stavovi
Što se tiče izmjena Izbornog zakona BiH potrebno se dogovoriti oko implementacije odluke Ustavnog suda u predmetu ”Ljubić” koji se odnosi na popunu Doma naroda Parlamenta Federacije.
Temeljem apelacije Bože Ljubića Ustavni sud BiH je zaključio kako Dom naroda nije organ koji štiti interese kantona unutar Federacije BiH nego konstitutivnih naroda pa stoga nije ni potrebno da iz svakog kantona u tom domu budu zastupljeni predstavnici svih konstitutivnih naroda. Ta je presuda dovela u pitanje provođenje rezultata izbora najavljenih za oktobar ove godine.
Vladajuće hrvatske, odnosno bošnjačke stranke oko toga sada vode političku bitku predlažući suprotstavljene izborne modele.
Bh lideri vremena imaju do 8. maja, za kada su u Centralnoj izbornoj komisiji najavili raspisivanje Opštih izbora.
Kako će izgledati vlast ako ne bude dogovora niko ne zna. Zna se, međutim, da će nerješavanjem načina izbora delegata u Federalni dom naroda biti blokirani i izbor predsjednika Federacije, federalne Vlade, a neće moći biti konstituiran ni Dom naroda Parlamenta BiH, u koji Dom naroda FBiH bira dvije trećine delegata.
Ukoliko ne dođe do rješenja ili ukoliko dođe do nametanja određenih rješenja koja nisu u skladu sa Ustavom i zakonima već sada se špekuliše i o tome da bi se hrvatski predstavnici mogli povući iz svih federalnih i državnih institucija, te ih na taj način potpuno blokirati.
Optimizam jenjava
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ranije je izjavio da očekuje da će 3. maja na sastanku predsjednika pet stranaka doći do dogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH iako do sada nije došlo do pomaka i iako su svi ostali pri svojim stavovima. On navodi da su predstavnici Hrvatskog narodnog sabora (HNS) američkoj ambasadorici i šefu Delegacije EU u BiH iznijeli svoje stavove i potrebu da se osigura legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i Domu naroda Parlamenta FBiH, te podvukli da je to je minimum za HNS.
“Dogovorili smo se da se u formatu predsjednika stranaka nađemo 3. maja. To je još jedna mogućnost da bošnjačke stranke razumiju koliko je važno da najmalobrojniji narod, ali i ostala dva naroda mogu birati svoje predstavnike u Domu naroda i Predsjedništvu BiH. To bi osiguralo potpuno relaksiran odnos prema kampanji, kao i da brzo implementiramo izborni rezultat”, kaže Čović.
“Mislim da se po istom modelu izbornih jedinica može naći mnogo jednostavnije rješenje za Predsjedništvo nego za Dom naroda. To će biti moj stav u pregovorima. Nadam se da to svi razumiju, pa i oni koji vjeruju da bošnjačkim glasovima mogu biti birani za hrvatskog člana Predsjedništva i za hrvatske delegate u Dom naroda. Nadam se da će shvatiti da to nije dobar put”, izjavio je Čović nakon posljednjeg sastanka stranaka oko izmjena Izbornog zakona.
SDA, SBB, SDP i DF s druge strane optužuju Čovića i HNS da svojim prijedlozima žele novu podjelu BiH. Ove četiri stranke usaglasile su principe na osnovu kojih će pregovarati o Izbornom zakonu BiH, a koje je HDZ ocijenio kao pokušaj pretvaranja Federacije BiH u bošnjački entitet. Ti principi se baziraju na tome da treba napraviti simetriju između Vijeća naroda RS i Doma naroda FBiH te time značajno smanjiti ovlaštenja federalnog doma, te bazirati formiranje Doma naroda FBiH po popisu stanovništva iz 1991. godine.
Sve se ruši
Koliko je situacija u BiH ozbiljna govori i činjenica da se ovim problemom bave i svjetski mediji koji predviđaju najgori scenario ukoliko ne dođe do skorog dogovora o Izbornom zakonu BiH.
”Situacija je slična kao u kući u kojoj srušite nosivi zid, a da prethodno niste sazidali novi. Prvo se nagne plafon, tako da ne možete otvoriti vrata. Na kraju cijela zgrada više ne stoji pravo. Ljudi se više ne usuđuju ući u tu zgradu. Postaje opasno. U sličnoj opasnosti se nalazi i Bosna i Hercegovina”, piše pored ostalog „der Standard”. Ovaj list navodi i da bi se neke stranke u potpunosti mogle povući iz institucija, dakle `napustiti kuću`, kao što se dogodilo prije rata. List piše i da diplomate ne vide izlaz iz trenutne krize u BiH navodeći da je ”Brisel satjeran u ćošak”.
Mostar i ‘Sejdić-Finci’
Podsjetimo i na to da je Evropski sud za ljudska prava (ECHR) u decembru 2009. godine donio odluku u predmetu ”Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovi, po kojoj se svim građanima u BiH mora omogućiti da se mogu kandidovati za Predsjedništvo i Dom naroda BiH. Kako bi se presuda ispoštovala, na političkim garniturama u BiH bilo je da promjene Ustav i izborno zakonodavstvo u BiH.
Pored toga izborno zakonodavstvo BiH zahtijevalo je i dodatne izmjene kako bi se ispoštovale odluke Ustavnog suda BiH iz 2010. godine, kojima su određene odredbe u zakonu koje se odnose na Grada Mostar proglašene neustavnim, što je dovelo do toga da grad Mostar nije imalo lokalne izbore od 2008. godine.
Top Portal
