Ministar turizma i zaštite životne sredine Hercegovačko-neretvanskog kantona Emil Balavac obratio se odbornicima na vanrednoj sjednici Gradskog vijeća Mostara, posvećenoj krizi na deponiji Uborak-Buđevci, poručivši da problem otpada nije samo mostarski, već kantonalni, federalni i problem cijelog juga Federacije BiH.
„Nažalost, otpadom se vrlo rijetko bavimo preventivno. Iz iskustva i istorije vidimo da se njime bavimo tek kada nastane problem“, rekao je Balavac.
Dodao je da je kriza na Uborku samo kulminacija problema koji se, kako je istakao, ponavljaju iz godine u godinu.
„Ovo nije samo problem Grada Mostara, već problem cijelog Hercegovačko-neretvanskog kantona, Federacije BiH, odnosno cijelog njenog juga“, poručio je ministar.
Balavac se osvrnuo i na ranije javne polemike, istakavši da Ministarstvo nije željelo da učestvuje u medijskim prepucavanjima.
„Ono što nismo dozvolili jeste da budemo uvučeni u medijski rat. Dok sam ja na čelu Ministarstva, tako će i ostati“, rekao je.
Govoreći o planskim dokumentima, Balavac je naveo da se federalni plan upravljanja otpadom očekuje uskoro, dok je kantonalni plan u završnoj fazi, ali mora biti usklađen s federalnim. Pojasnio je da je Ministarstvo svjesno zaustavilo dio procesa kako ne bi došlo do kolizije između kantonalnog i federalnog plana.
Prema njegovim riječima, nacrt federalnog plana za područje Hercegovačko-neretvanskog kantona predviđa dva centra za upravljanje otpadom. Jedan bi bio uspostavljen u Čapljini za područje Čapljine, Neuma, Stoca i Ravnog, dok bi drugi bio Centar za upravljanje otpadom Mostar.
Za mostarski centar, prema riječima Balavca, planirano je prikupljanje otpada iz Mostara, Čitluka, Jablanice, Posušja, Gruda, Ljubuškog, Širokog Brijega i Prozor-Rame.
U okviru centra u Čapljini planirani su kompostana, sortirnica za suhu i mokru frakciju, nova sanitarna ploha i drugi infrastrukturni zahvati neophodni za propisno zbrinjavanje otpada.
Govoreći o mostarskom centru, Balavac je iznio i konkretne kapacitete predviđene planskim dokumentima.
„U okviru Centra za upravljanje otpadom u Mostaru planirani su kompostana kapaciteta 8.300 tona godišnje, sortirnica za suhu frakciju kapaciteta 28.000 tona godišnje i sortirnica za mokru frakciju kapaciteta 42.000 tona godišnje“, rekao je Balavac.
Naglasio je da kantonalni plan, za razliku od federalnog, u sadašnjem obliku ne predviđa energanu, odnosno postrojenje koje se ranije nazivalo spalionicom, jer su stručnjaci koji su radili plan procijenili da ono nije ekonomski isplativo za ovo područje.
„Planom upravljanja otpadom Hercegovačko-neretvanskog kantona nije predviđena energana, jer su stručnjaci procijenili da ona nije ekonomski isplativa za naše područje“, kazao je Balavac.
Ipak, dodao je da će, ukoliko takvo rješenje bude propisano na federalnom nivou, kanton imati obavezu da ga ugradi u svoj plan.
Balavac je posebno naglasio da kantonalni plan neće odustati od razdvajanja otpada na mjestu nastanka, odnosno u domaćinstvima.
„To je, prema svemu što vidimo na Zapadu i u svijetu, najbolji način da otpad ne završi na jednoj od predviđenih lokacija, već da odmah postane sirovina koja se može prodati, reciklirati i iskoristiti u industrijskoj proizvodnji“, rekao je.
Ministar se osvrnuo i na rješenje koje je Ministarstvo donijelo nakon zahtjeva JP Deponija Mostar. Kako je naveo, izdato je rješenje kojim se odobrava zatvaranje dijela deponije Uborak-Buđevci, odnosno deponijskih ploha faze jedan i dva.
Tim rješenjem naložena je izrada plana sanacije zatvorenog dijela deponije, sa precizno definisanim mjerama koje je potrebno sprovesti kako bi se područje saniralo i smanjio štetan uticaj na životnu sredinu, zdravlje i bezbjednost ljudi.
„Rok za zatvaranje deponijskih ploha je tri godine od dana donošenja ovog rješenja. To je zakonski rok propisan odgovarajućim pravilnicima“, rekao je Balavac.
Dodao je da je odgovornost za sprovođenje ovog rješenja na JP Deponija Mostar i Gradu Mostaru kao stopostotnom vlasniku preduzeća.
Balavac je podsjetio i da je Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, na zahtjev Grada Mostara, izdvojila 300.000 KM za otklanjanje dijela posljedica krize, odnosno za odvoz otpada na deponije koje su pristale da pomognu Mostaru.
Govoreći o problemu odlaganja guma na Uborku, ministar je najavio da bi taj problem mogao biti riješen u naredna dva mjeseca.
„Trenutno razgovaramo sa određenim preduzećima koja nabavljaju opremu vrijednu šest miliona maraka. Ukoliko sve bude realizovano prema planu, najkasnije za dva mjeseca sve gume sa deponije Uborak-Buđevci biće uklonjene“, rekao je Balavac.
Pojasnio je da će gume biti zbrinute kod privatnog operatera, usitnjene, odvezene i dalje iskorištene ili prodate u skladu sa zakonom.
Balavac je odbornicima predstavio i aktivnosti Ministarstva u vezi s praćenjem kvaliteta vazduha. Naveo je da je, u saradnji sa Federalnim fondom za zaštitu životne sredine, na Mašinskom fakultetu postavljena prva mjerna stanica koja je uključena u mrežu Federalnog hidrometeorološkog zavoda, te najavio postavljanje još dvije stanice do kraja godine.
„Građani treba da znaju kakav vazduh udišu, inspektori na osnovu kojih parametara donose rješenja, a i mi moramo imati pouzdane statističke podatke kako bismo mogli planirati budućnost“, rekao je Balavac.
Na kraju je naglasio da je riječ o podijeljenim i često preklapajućim nadležnostima između Grada Mostara, kantona i Federacije BiH, zbog čega je teško pronaći rješenje koje će istovremeno zadovoljiti sve strane i biti u skladu sa važećim zakonskim okvirom.
„Inspektori ne izlaze na teren da bi pravili dodatne probleme niti da bi bili politički angažovani. Oni rade isključivo u skladu sa zakonom i imaju odgovornost da se njihovi zaključci i rješenja sprovode“, zaključio je Balavac.
