Hrvatska farmaceutska komora pozvala je apoteke da prestanu da koriste uređaje za takozvanu procjenu vitaminsko-mineralnog statusa, upozoravajući da za njihovu pouzdanost ne postoje naučni dokazi, da mogu dovesti građane u zabludu i podstaći nepotrebnu kupovinu dodataka ishrani.
Riječ je o takozvanim kvantnim ili biorezonantnim analizatorima koji, prema tvrdnjama proizvođača, mogu procijeniti nivo vitamina i minerala, kao i stanje pojedinih organa, na osnovu elektromagnetnih signala tijela, pri čemu osoba u ruci drži metalni senzor, prenosi Hina.
Komora smatra da takvim uređajima nije mjesto u apotekama, dok Stručno društvo apoteka Udruženja poslodavaca u zdravstvu Hrvatske (UPUZ-HR) takođe upozorava da se rezultati ovakvih mjerenja ne smiju smatrati dijagnostičkim nalazima niti mogu zamijeniti standardne laboratorijske analize.
Posebno upozoravaju na praksu preporučivanja i prodaje dodataka ishrani na osnovu takvih mjerenja, ocjenjujući je trgovačkom praksom, a ne pružanjem farmaceutske zdravstvene zaštite.
„Farmaceut je zdravstveni radnik i njegov posao je da pomogne pacijentu da donese dobru odluku o svom zdravlju, a ne da mu proda što više proizvoda. Građani dolaze u apoteku jer nam vjeruju i to povjerenje moramo čuvati znanjem“, istakla je predsjednica Hrvatske farmaceutske komore Ana Soldo.
Netačni nalazi mogu odgoditi odlazak ljekaru
Iz Komore upozoravaju da ne postoje pouzdani naučni dokazi da takozvani kvantni, biorezonantni ili „magnetnorezonantni“ analizatori mogu utvrditi nivo vitamina, minerala ili drugih materija u organizmu.
Netačni rezultati mogu nepotrebno zabrinuti zdravu osobu ili, što je još opasnije, pružiti lažan osjećaj sigurnosti nekome ko ima stvarni zdravstveni problem i tako odgoditi odlazak ljekaru.
Zbog toga Komora poziva sve apoteke da ne sprovode takva mjerenja niti dozvoljavaju njihovo obavljanje u svojim prostorijama.
Od nadležnih institucija traže da jasno regulišu ovu praksu i pojačaju nadzor nad oglašavanjem i kvalitetom dodataka ishrani.
Podsjećaju da se dodacima ishrani ne smiju pripisivati svojstva sprečavanja ili liječenja bolesti, te da su u njihovom oglašavanju dozvoljene samo zdravstvene tvrdnje odobrene u skladu sa propisima Evropske unije.
Nema naučnih dokaza o pouzdanosti mjerenja
Stručno društvo apoteka UPUZ-a takođe ističe da ne postoje opšteprihvaćeni naučni dokazi prema kojima bi uređaji za takozvanu kvantnu analizu mogli pouzdano utvrditi vitaminsko-mineralni status organizma.
„Ako naučna utemeljenost i pouzdanost određene metode nisu potvrđene, ona se ne bi smjela predstavljati kao pokazatelj zdravstvenog stanja građana“, poručili su iz UPUZ-a.
Udruženje ne raspolaže zvaničnim podacima o broju hrvatskih apoteka koje organizuju ovakva mjerenja, niti postoji jedinstvena evidencija tih aktivnosti.
Pojedine apotekarske ustanove samostalno odlučuju o njihovoj organizaciji.
Navode i da nemaju saznanja o tome ostvaruju li apoteke finansijsku korist od organizovanja ovih mjerenja ili prodaje dodataka ishrani koji se nakon njih preporučuju.
UPUZ podržava stavove Hrvatske farmaceutske komore o primjeni naučno utemeljenih postupaka i najavljuje da će eventualne dodatne preporuke Komore proslijediti svojim članicama i podržati njihovu primjenu.
Dodaci ishrani nisu lijekovi i nisu automatski bezbjedni
Iz Komore naglašavaju da se nutritivni status procjenjuje na osnovu anamneze, kliničkog pregleda i, kada je potrebno, laboratorijskih analiza krvi, a ne uređajima koji navodno mjere nivo vitamina dodirom ruke.
Upozoravaju da dodaci ishrani, iako dostupni bez recepta, nisu automatski bezbjedni i da ih treba uzimati samo kada za to postoji opravdana potreba.
Dodaci ishrani se u Hrvatskoj i Evropskoj uniji smatraju hranom, a ne lijekovima, te ne prolaze postupak odobravanja kvaliteta, djelotvornosti i bezbjednosti koji je propisan za lijekove.
Njihovo prekomjerno uzimanje može izazvati neželjene posljedice, uključujući predoziranje pojedinim vitaminima i mineralima, kao i interakcije sa lijekovima.
Komora upozorava i na rizike kupovine dodataka ishrani putem interneta i društvenih mreža, posebno od nepoznatih prodavaca izvan Evropske unije.
Kod takvih proizvoda porijeklo može biti neprovjerljivo, deklaracija ne mora odgovarati stvarnom sastavu, a postoji i mogućnost prisustva nedozvoljenih sastojaka.
Posebno upozoravaju na preporuke influensera i reklame koje dodatke ishrani predstavljaju kao jednostavno rješenje za različite zdravstvene tegobe.
Građanima savjetuju da ne mijenjaju propisanu terapiju na osnovu savjeta sa interneta.
Neželjene reakcije na dodatke ishrani u Hrvatskoj mogu se prijaviti Nacionalnom sistemu nutrivigilancije pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a sumnjivi proizvodi Državnom inspektoratu.
