Alarmantno: Pandemija podstakla vršnjačko nasilje

Zbog cjelokupne situacije sa virusom korona vršnjačko nasilje se preselilo na internet, a najviše zbog toga što su djeca bila primorana da koriste internet u svrhu obrazovanja.

Prema riječima Saše Risojevića, psihologa i direktora Udruženja “Nova generacija”, ove godine vršnjačko nasilje povećano je tri puta u odnosu na prošlu godinu.

“Ono je promijenilo svoj oblik te je sada učestalije na internetu putem društvenih mreža, takozvani sajberbuling. U velikoj mjeri je prešlo na društvene mreže, gdje sami počinioci prave lažne profile, pogrdno komentarišu te samim tim dovode djetetov integritet u pitanje”, kazao je Risojević.

Kako kaže, česti simptomi kod djece koja su izložena vršnjačkom nasilju jesu anksioznost i depresija, a javljaju se onda kada dijete ima strah da prizna da je nastupilo vršnjačko nasilje.

U Centru za socijalni rad Banjaluka navode da trenutno imaju deset predmeta vršnjačkog nasilja, a da je većina prouzrokovana internet nasiljem te nekoliko slučajeva fizičkog nasilja.

Nataša Railić, pedagog u Centru za socijalni rad, za “Nezavisne” ističe da je prethodna godina loše uticala na djecu jer su bili primorani da koriste internet u svrhu školovanja, a što je još više razvilo vršnjačko nasilje.

“Već pri prvom razgovoru djeca shvataju da su pogriješila i vršnjačko nasilje se smanjuje, a tada im se ukazuje na posljedice i oni su spremni da prihvate krivicu”, rekla je Railićeva.

Naglašava da djeca nisu u dovoljnoj mjeri ni sama upoznata s tim šta je vršnjačko nasilje te da zbog toga nisu ni svjesni da to čine drugoj djeci.

Risojević ističe da vršnjačko nasilje utiče na djecu tako što se ona osjećaju manje vrijednom te da ne pripadaju grupi svojih vršnjaka.

Naime, prema njegovim riječima, za tinejdžere je vršnjačka grupa veoma važna kao agens socijalizacije jer, kako kaže, ako ne pripadaju vršnjačkoj grupi oni se osjećaju manje vrijednim.

“Bitno je da dijete ima osobu kojoj može da se obrati u svakom momentu te da dobije adekvatnu pomoć”, kazao je Risojević.

On smatra da se vršnjačko nasilje u školama može smanjiti na nekoliko načina, i to da su potrebni posebni časovi i predavanja na ovu temu te da škole tome treba da posvete više pažnje.

“Veoma je bitno da se profesori, nastavnici, roditelji i predavači u vrtićima edukuju na temu kako prepoznati vršnjačko nasilje i kako preventivno djelovati. Najvažnije je da odrasli ljudi reaguju kada prepoznaju slučajeve vršnjačkog nasilja te ih prijave nadležnim institucijama koje će pravovremeno reagovati”, naglasio je Risojević.

Nezavisne novine

Prethodni članakNevesinjski gimnazijalci organizuju humanitarni koncert za drugare iz Udruženja “Moja nada”
Naredni članakVozači oprez: Kolovozi mjestimično mokri, mogući odroni u usjecima