Umor, promjene težine, raspoloženja i tjelesne temperature mogu biti znak da štitna žlijezda ne radi kako treba.
Vaša štitna žlijezda je možda mala, ali ima veliki uticaj na funkcionisanje vašeg tijela. Ova žlijezda u obliku leptira u vašem vratu proizvodi hormone koji pomažu u regulisanju metabolizma, tjelesne temperature, otkucaja srca, varenja i nivoa energije.
Kada štitna žlijezda proizvodi premalo hormona, to uzrokuje hipotireozu. Kada proizvodi previše, može dovesti do hipertireoze. Oba stanja mogu uticati na svakodnevno zdravlje, ali se njihovi simptomi lako mogu pomješati sa stresom, starenjem ili drugim uobičajenim problemima.
Prema dr Džajaditji Gošu, konsultantu endokrinologu u bolnicama „Jašoda” u Malakpetu, sledi deset znakova koji mogu ukazivati na to da vaša štitna žlijezda ne funkcioniše ispravno:
1. Neobjašnjivo povećanje ili gubitak težine
Studija objavljena u časopisu „Endocrine Practice” ukazuje na to da iznenadna ili neobjašnjiva promjena težine može biti jedan od istaknutijih simptoma povezanih sa štitnom žlijezdom.
Usporena štitna žlijezda može dovesti do gojenja, dok preaktivna često uzrokuje neobjašnjiv gubitak kilograma.
Slaba štitna žlijezda usporava metabolizam tijela i može doprinijeti povećanju tjelesne težine, čak i bez većih promjena u načinu ishrane. Preaktivna štitna žlijezda može imati suprotan efekat, uzrokujući neobjašnjiv gubitak težine uprkos normalnom ili povećanom apetitu.
Promjene težine mogu imati mnogo uzroka, pa probleme sa štitnom žlijezdom ne treba pretpostavljati samo na osnovu tjelesne mase.
2. Konstantan umor
Osjećaj iscrpljenosti uprkos dovoljnom snu ponekad može biti povezan sa nedovoljno aktivnom štitnom žlijezdom. Nizak nivo hormona štitne žlijezde može usporiti nekoliko tjelesnih procesa, zbog čega se osoba osjeća tromo i bez energije.
Neki ljudi mogu primijetiti i slabiju koncentraciju ili poteškoće u obavljanju svakodnevnih zadataka. Međutim, uporan umor može biti i posljedica anemije, lošeg sna, stresa i drugih zdravstvenih stanja, zbog čega je važna pravilna ljekarska procjena.
3. Osjećaj neuobičajene hladnoće ili vrućine
Da li stalno posežete za dodatnim slojem odjeće dok su svi ostali opušteni? Povećana osjetljivost na hladnoću čest je simptom hipotireoze, jer se metabolizam tijela usporava i proizvodi se manje topline.
Ljudi sa preaktivnom štitnom žlijezdom mogu, umjesto toga, osjećati neuobičajenu vrućinu ili se znojiti više nego obično, čak i kada je temperatura prijatna.
Kada štitna žlijezda ne radi dovoljno dobro, javljaju se umor, osjećaj hladnoće, „magla u glavi” i nizak nivo energije.
Ako primijetite trajnu promjenu u uobičajenoj toleranciji na temperaturu, trebalo bi da razgovorate sa ljekarom.
4. Promjene u otkucajima srca
Hormoni štitne žlijezde utiču na srčani ritam, pokazuje studija objavljena u časopisu „Heart Rhythm”.
Preaktivna štitna žlijezda može izazvati ubrzan ili nepravilan rad srca, ponekad praćen lupanjem srca, anksioznošću ili znojenjem. Ako imate česte palpitacije, neuobičajeno brz ili spor rad srca, vrtoglavicu ili nesvesticu, važna je hitnost ljekarske procjene.
5. Kosa postaje tanja ili opada
Promjene na kosi ponekad mogu biti još jedan znak problema sa štitnom žlijezdom. Neaktivna ili preaktivna štitna žlijezda može poremetiti normalan ciklus rasta kose, što dovodi do njenog prorjeđivanja ili pojačanog opadanja.
Neki ljudi mogu primijetiti i promjene na obrvama, posebno njihovo prorjeđivanje prema spoljašnjim ivicama. Međutim, gubitak kose može biti i posljedica nedostatka hranjih materija, hormonskih promjena, stresa, određenih lijekova ili drugih stanja.
6. Suva koža ili promjene u znojenju
Hormoni štitne žlijezde utiču na kožu i njenu sposobnost da zadrži vlagu.
Osobe sa hipotireozom mogu razviti suvu, grubu ili perutavu kožu i mogu se znojiti manje nego obično. Hipertireoza može imati suprotan efekat praćena je pojačanim znojenjem i toplijom, ponekad vlažnijom kožom.
Osobe sa hipotireozom mogu razviti suvu, grubu ili perutavu kožu.
Uporne promjene na koži koje se javljaju zajedno sa drugim simptomima treba provjeriti kod stručnjaka, a ne posmatrati ih isključivo kao kozmetički problem.
7. Zatvor ili učestala stolica
Štitna žlijezda može uticati na brzinu kojom se hrana kreće kroz sistem za varenje, pokazuje studija objavljena u časopisu „Frontiers in Physiology”.
Kod smanjene aktivnosti štitne žlijezde pražnjenje crijeva može postati rijeđe, što dovodi do zatvora. Preaktivna štitna žlijezda može ubrzati varenje i izazvati češće pražnjenje crijeva ili dijareju.
Simptomi sistema za varenje su česti i mogu imati različite uzroke, ali iznenadna i trajna promjena praćena promjenama težine ili nivoa energije zahtijeva provjeru funkcije štitne žlijezde.
8. Promjene raspoloženja i koncentracije
Problemi sa štitnom žlijezdom mogu uticati na više od fizičkog zdravlja.
Hipotireoza može biti povezana sa lošijim raspoloženjem, teškoćama sa koncentracijom, usporenim razmišljanjem i manjkom motivacije. Hipertireoza može izazvati anksioznost, razdražljivost, nemir i probleme sa spavanjem.
Ovi simptomi su takođe česti kod stresa, poremećaja spavanja i različitih stanja mentalnog zdravlja. Međutim, ako se promjene raspoloženja javljaju zajedno sa fizičkim simptomima poput promjene težine, palpitacija ili osjetljivosti na temperaturu možda će biti potrebno provjeriti funkciju štitne žlijezde.
Hipotireoza može biti povezana sa lošijim raspoloženjem, teškoćama sa koncentracijom, usporenim razmišljanjem i manjkom motivacije.
9. Promjene menstrualnog ciklusa
Hormoni štitne žlijezde utiču na reproduktivni sistem, pa poremećaji rada ove žlijezde mogu uticati i na menstrualni ciklus.
Slaba štitna žlijezda može izazvati obilnije ili češće menstruacije, dok preaktivna štitna žlijezda može dovesti do slabijih ili rijeđih menstruacija.
Neke osobe mogu primijetiti i druge promjene u ciklusu kada nivo hormona štitne žlijezde nije pravilno regulisan. Pošto menstrualne promjene mogu imati brojne uzroke, o njima treba razgovarati sa ljekarom ako su uporne ili neuobičajene.
10. Otečenost u vratu
Vidljiv ili primjetan otok na prednjem dijelu vrata ponekad može ukazivati na uvećanu štitnu žlijezdu, poznatu kao struma (gušavost). Čvorovi na štitnoj žlijezdi takođe mogu izazvati kvržicu ili otok.
Neka oboljenja mogu uvećati žlijezdu čak i kada su nivoi hormona normalni. Zato novu kvržicu na vratu treba medicinski provjeriti, a ne unaprijed pretpostavljati o čemu je riječ.
Teškoće sa gutanjem, problemi sa disanjem ili brzorastući otok vrata zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
-Da li se simptomi mogu razlikovati od osobe do osobe?
Da. Nisy kog svih ljudi sa poremećajem rada štitne žlijezde izraženi isti simptomi. Neki mogu imati nekoliko simptoma, dok drugi mogu imati samo jedan ili dva. Simptomi se takođe mogu razvijati postepeno, zbog čega ih je lako previdjeti.
To je posebno izraženo kod hipotireoze, gdje se umor, povećanje tjelesne težine, suva koža ili zatvor u početku mogu pripisati starenju ili načinu života.
Neotkriveni ili neliječeni poremećaji štitne žlijezde mogu značajno povećati rizik od srčanih bolesti i dugoročnih kardiovaskularnih problema.
Samo prisustvo simptoma nije dovoljno da se potvrdi poremećaj rada štitne žlijezde.
-Kako se dijagnostikuju problemi sa štitnom žlijezdom?
Ljekar obično počinje razgovorom o zdravstvenoj istoriji i fizičkim pregledom. Zatim se rade analize krvi kako bi se provjerila funkcija štitne žlijezde.
Najčešće se mere tireostimulišući hormon (TSH) i tiroksin (T4).
Ako rezultati ukažu na poremećaj rada štitne žlijezde, mogu se preporučiti dodatne analize kako bi se utvrdio osnovni uzrok. U nekim slučajevima potreban je ultrazvuk ili druga dijagnostika, naročito ako postoji čvor ili uvećanje štitne žlijezde.
-Kada posjetiti ljekara?
Razgovarajte sa ljekarom ako imate nekoliko upornih simptoma, poput neobjašnjive promjene težine u kombinaciji sa umorom, promjena u pražnjenju crijeva, osjetljivosti na temperaturu ili menstrualnih nepravilnosti.
-Ljekarsku pomoć trebalo bi potražiti i ako primijetite:
uporne ili neobjašnjive palpitacije (lupanje srca)
novu kvržicu ili otok na vratu
teškoće sa gutanjem ili disanjem
značajan i neobjašnjiv gubitak težine
izraženu slabost ili pogoršanje simptoma
Rana dijagnoza može pomoći u regulisanju nivoa hormona štitne žlijezde i sprečavanju mogućih komplikacija, piše Onlymyhealth.com.
