Vladika Grigorije ustoličen za episkopa cijele Njemačke

Izuzetno  svečano bilo je danas u Hramu Svetog Save u Diseldorfu  gdje je Njegovo Preosveštenstvo Episkop Grigorije uveden u tron arhijereja Eparhije frankfurtske i cijele Njemačke.

U čin episkopa uveo ga je episkop šabački Lavrentije koji je bio prvi episkop Srpske Pravoslavne Eparhije zapadnoevropske i australijske sa sjedištem u Londonu, a uz njega je svetu arhijerejsku liturgiju služilo petnaestak vladika među kojima su vladika zapadnoevropski  Luka, vladika austrijsko-švajcarski Andrej, vladika bihaćko-petrovački Serhije, vladika skandinavski  Dositej, vladika timočki Ilarion, vladika temišvarski Lukijan, vladika raško-prizrenski Teodosije, umirovljeni vladika Konstantin, kao i dvojica ruskih vladika Marko i Tihon, te stotinjak sveštenika iz frankfurtsko –njemačke i zahumsko-hercegovačke eparhije.

Vladika Grigorije nakon ustoličenja predstavio je svoju viziju episkopskog i pastirskog služenja u Njemačkoj gdje dolazi nakon trojice episkopa i već četvrte ili čak pete generacije srpskih doseljenika u Njemačku.

Naglasio je da je svjestan izazova pred kojim stoji, ali i velike prilike, te da iskustvo boravka i djelanja u Njemačkoj treba da bude velika šansa za sve nas, budući da životi u novoj sredini mogu biti obogaćeni i oplemenjeni u najdubljem smislu te riječi.

Dodao je da ako smo hrišćani, nipošto ne treba da nam bude cilj samo to da osiguramo svoju egzistenciju, već i da, kada smo u takvoj prilici, učinimo mnogo više od toga – da bogatimo svoj um, duh i srce.

“Jedna od mojih prvih riječi vama – a vjerujem da to što želim da vam kažem i sami već znate i razumijete – jeste ta da smo prije svega dužni da našim domaćinima približimo našu kulturu i tradiciju, koje su bogate i zamašne i zbog kojih treba da budemo ponosni, te da naše domaćine zainteresujemo za njih i da ih podstaknemo da posjete zemlje iz kojih dolazimo. Vjerujem da će, nakon što nas upoznaju kroz našu raznovrsnu kulturnu baštinu, naši domaćini početi drugačije da nas posmatraju i doživljavaju i da nas neće cijeniti samo kao dobre radnike, naučnike, ljekare i inženjere, već i kao narod čiji korijeni sežu duboko u prošlost i čije su kultura i istorija dostojne poštovanja i divljenja“, kazao je vladika Grigorije.

Napomenuo je da se mora poštovati i cijeniti, podjednako djelima i riječima, gostoprimstvo i dobru volju naroda koji je većinski u toj zemlji i koji im  je otvorio svoja vrata.

Vladika je u besjedi podsjetio  da se sudbina srpskog naroda, počev od srednjeg vijeka, nerijetko preplitala sa sudbinom njemačkog naroda.

“Nije tajna da smo se kroz protekla vremena i sukobljavali, ali isto tako nije neistina da smo se i prije i poslije toga, ali i kroz same tragične sukobe upoznavali, te da smo jedni od drugih učili. Budući da sve, pa i uzajamne dodire i prožimanja u minulim vremenima želimo prije svega da sagledamo iz najboljeg ugla, da nesuglasice predamo zaboravu i da ukažemo na ono najplemenitije i najbolje u tim preplitanjima – kako bismo time postavili zdravu i čvrstu osnovu za izgrađivanje zajedničke budućnosti – danas ćemo ostaviti po strani razmirice i one tamne strane zajedničke prošlosti nastojeći da svoj pogled usmjerimo upravo ka pomenutoj budućnosti, koja bi našim zajedničkim nastojanjima, nadamo se, mogla biti svijetla i plodonosna“, istakao je vladika.

 

Vjernicima je posebno naglasio da uprkos tome što su otišli iz otadžbine – ne smiju zaboraviti da čine, dobro svojoj domovini, ma o kojoj domovini da je riječ, i da pomažu svoje bližnje i prijatelje koji su ostali tamo.

Napomenuo je da među srpskom pravoslavnom zajednicom ne treba da bude nikakvih razlika i barijera, već treba da funkcionišu kao složan i jedinstven organizam, u kojem svako ima svoje mjesto i u kojem je svako podjednako vrijedan i bitan.

Vladika Grigorije  podsjetio je na njegovu dobru saradnju sa  drugim hrišćanskim crkvama, u prvom redu s rimokatolicima i evangelistima, ali i drugim vjerskim zajednicama, te naveo da će nastojati da s pravoslavnom braćom Grcima, Rusima, Bugarima, Rumunima i svima ostalima gaji ljubav i zajedništvo.

“Iskreno se nadam da ću doprinijeti našem opštem jedinstvu i da ćemo svi zajedno nastojati da naše pravoslavno hrišćanstvo predstavimo ovom svijetu u najljepšem svjetlu. Stoga ću i od svojih sveštenika očekivati to isto, to jest žrtvenu ljubav. Jer mi sveštenici treba da budemo oni iz čijih usta izlazi samo blagoslov i mir Božji“, naglasio je vladika Grigorije.

Na kraju je napomenuo da  njegova odluka da dođe za episkopa u Njemačku bila iznenadna i za mnoge neočekivana i – kako je kazao jedan vladika na Saboru – odigrala se u nekom tihom nadahnuću. “U trenutku odluke učinilo mi se da je veoma važno da, prije negoli se navrše moji dani na zemlji, učinim, uz Božju pomoć, ako je ikako moguće, šta dobro i korisno svom narodu koji se nastanio na ovim prostorima“, kazao je vladika Grigorije te se nakon toga i na njemačkom jeziku obratio vjernicima i prisutnim.

On se na kraju osvrnuo i na riječi svoga djeda koji ga je odgojio i koga je najviše voli, a koji je bio u zarobljeništvu.  Vladika je kazao da mu je djed ostavio tri stvari, a to su da voli Boga, da voli otadžbini  i akda otadžbina ne voli njega, te treće da  respektuje njemački narod.

“Moj djed reko mi je još jednu stvar – kad mi dođe dobar čovjek dao bih mu sve da ostane sa mnom, a kada mi dođe loš čovjek dao bi mu sve da ide. Ja bih danas dao sve samo da ostanete sa mnom“, naglasio je vladika.

Vladika Lavrentije rekao je u svojoj besjedi da su svi naši episkopi dostojni svoje pastve, a da je vladika Grigorije i narodni episkop kakav treba Njemačkoj. “Dugo sam posmatao njegov rad i radovao se što u njemu vidim narodnog episkopa. Želim vam da se molimo za sve ns koji nemamo tu čast da imamo njega za episkopa. Želim Vam da se sa svojom pastvom radujete  i doživite srećne momente. Udaljeni od  centara od svojih svetosavskih oltra, srpski narod ovdje je željan je duhovnr riječi“, reka je vladika Lavrentije.

Ustoličenju u Diseldorfu je prisustvovao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sa saradnicima, zatim izaslanik hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, predstavnici Grada Mostara, gradonačelnik Trebinja Luka Petrović sa delegacijom Grada Trebinja, načelnici Nevesinja i Bileće Milenko Avdalović i Miljan Aleksić, konzuli BiH, Grčke i Rusije, predstavnici Katoličke crkve i Islamske zajednice, njemački ministar za pitanja EU Štefan Holthof Fortner, njemački političar Bodo Hombah veliki broj vjernika iz Republike Srpske i Srbije.

Nakon ustoličenja priređen je kulturno-umjetnički program u kojem su učestvovali hor  bogoslova iz Prizrena, te crkveni horovi iz Trebinja, Nevesinja, Gacka , Bileće, Mostara, te psoluženje za zvanice i narod.

Vjernici u Njemačkoj s velikim su oduševljenjem dočekali novog vladiku i očekuju da će na čelu s njim  mnoge stvari u ovoj eparhiji krenuti nabolje, ali i među Srbima u Njemačkoj.

“Veliki dan za napredak i promjenu koju očekujemo“, kaže Vera Ujić iz Diseldorfa. Isto kaže i Predrag Zelenović iz Hamburga koji dodaje da mu je u jednu ruku žao što je vladika otišao iz njegove rodne Hercegovine, ali je i srećan jer zna da će i ovdje biti napretka u  Crkvi, ali i srpskoj zajednici , jer je u Njemačkoj oko 600.000 Srba.

Episkop Grigorije do sada je bio episkop zahumsko-hercegovački i primorski.  Na vladičanskom tronu Hercegovačke eparhije episkop Grigorije je ustoličen po blagoslovu tadašnjeg Patrijarha srpskog Pavla od strane Mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija (Radovića  3. oktobra 1999. godine, kada je stao na čelo srpskog naroda u Hercegovini i postao njegov duhovni vođa.

Na redovnom zasjedanju Svetog Arhijerejskog Sabora, u maju 2018. godine, episkop Grigorije izabran je za Episkopa Eparhije frankfurtske i sve Njemačke.

 

Login

Welcome! Login in to your account

Remember me Lost your password?

Lost Password