DW: Tramp i Putin, dvije planete, ista orbita

BERLIN – Politička klima između Putina i Trampa se, nakon njihovog prvog susreta u julu na samitu u Hamburgu – zaoštrila. Moskva traži dijalog i pritom predstavlja Trampa kao žrtvu unutrašnjepolitičkih borbi u SAD.

Hoće li se sresti ili ne? Do posljednjeg momenta ostaje nejasno da li će Donald Tramp i Vladimir Putin naći vremena za razgovor na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske zajednice (APEC) koji se održava u vijetnamskom gradu Danang.

Nakon što je predsednik SAD prvi spomenuo mogućnost održavanja takvog sastanka prije oko nedjelju dana, Kremlj je reagovao pozitivno, ali na zvaničnu potvrdu se dugo čekalo. Izgledalo je kao da su dvije države dugo razmatrale da li taj susret vrijedi realizovati.

„Vjerujem da predsjednik Tramp želi takav sastanak, dok je predsjednik Putin u modusu ’da sačekamo’“, kaže za DW Mark Simakovski, viši saradnik američkog trusta mozgova Atlantski savjet.

Američki predsjednik obećao je tokom predizborne kampanje da će unaprijediti odnose sa Moskvom koji su, nakon ruske aneksije Krima, dramatično pogoršani.

„Tramp želi da ispuni to obećanje, ali mora da nosi teret domaćeg skandala u vezi sa Rusijom i hakerskim napadima tokom njegovog izbora za predsjednika“, podsjeća Simakovski.

Sa druge strane, šef Kremlja ne vjeruje u brzo poboljšanje odnosa s Vašingtonom, između ostalog i zbog toga što najnovije američke sankcije protiv Rusije ne može da ukine samo predsjednik.

Kada je Tramp preij godinu dana izabran za predsjednika, u ruskom parlamentu otvarali su flaše šampanjca. Ta euforija odavno je prošla, a neki tamošnji poslanici izražavaju sumnju u to da bi Moskva morala da sklapa bilo kakve dogovore s Trampom.

Zato sastanak u Vijetnamu ima „male šanse za uspjeh u pogledu konkretnih rezultata“, kaže Simakovski.

„Na neki način, Tramp i Putin su kao dvije udaljene planete, koje povremeno dijele istu orbitu i međusobno se privlače.“

Uzdržanost uprkos spirale sankcija

Nakon prvog zajedničkog sastanka Trampa i Putina na marginama samita G-20 početkom jula u Hamburgu, i jedan i drugi predsjednika iskazali su zadovoljstvo tim susretom. Oni su tada, kako se pohvalio Putin, uspostavili i lični odnos. Ali događaji koji su ubrzo uslijedili stavili su taj odnos na probu.

Američki Kongres je krajem jula usvojio nove, strožije sankcije i time Rusiju postavio u istu ravan sa Iranom i Sjevernom Korejom.

Razlog: Miješanje u američku izbornu kampanju 2016. i aktivnosti Rusije u Ukrajini. Moskva je, skoro istovremeno, odlučila da uskrati gostoprimstvo i faktički izbaci više od 750 američkih diplomata. To je bio odgovor na „brojne neprijateljske korake Vašingtona“, saopštilo je tada rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

Među tim koracima bilo je i prethodno protjerivanje na desetine ruskih diplomata krajem 2016. Godine, što je uradila Obamina administracija.

Moskva je  to vrijeme odustala da odgovori na taj korak, ne želeći vjerovatno da opterećuje odnose sa novoizabranim predsjednikom Trampom.

Kao odgovor na masivno smanjenje svog diplomatskog osoblja u Rusiji, Vašington je pozvao Rusiju da u roku od nekoliko dana zatvori svoj konzulat u San Francisku, što je izazvalo bes u Moskvi.

Neki komentatori u državnim medijima čak su tvrdili da se „osjeća miris rata“.

Putin je međutim odustao od novog diplomatskog kontranapada, kao i od nekakvih oštrih kritika. Kremlj je Trampa predstavio kao žrtvu političkih sukoba unutar Sjedinjenih Američkih Država.

„I jedna i druga strana su retorički uzdržane“, ukazuje Andrej Kortunov, direktor ruskog provladinog trusta mozgova Savjet za spoljnopolitičke odnose. „Očigledno je da je ruska strana odlučila da više ne ruši mostove, kako bi izbjegla dalju eskalaciju i ponovo pokrenula dijalog“, kaže Kortunov za DW.

U prvom planu – Sjeverna Koreja

Na sastanku Putina i Trampa ne bi trebalo da fali tema. Prema Kortunovu, moskovski spisak želja uključuje i ponovno uspostavljanje diplomatskog i vojnog dijaloga između Moskve i Vašingtona, kao i nastavak razgovora o budućnosti strateškog sporazuma o razoružanju, kao što je sporazum INF o raketama srednjeg dometa. Rusija je takođe spremna da razgovara i o kriznim žarištima širom svijeta.

Kada je Tramp izrazio želju da se sa Putinom sretne u Vijetnamu, spomenuo je tri moguće teme razgovora: Sjevernu Koreju, Ukrajinu i Siriju.

Ovo prvo bi re svega trebalo da bude na dnevnom redu, smatraju eksperti. Iako i Moskva i Vašington kritikuju najnovije testove nuklearnog oružja koje izvodi Pjongjang, Rusija i Kina insistiraju na pronalaženju diplomatskog rješenje, koje uključuje i koncesije Sjevernoj Koreji. S druge strane, Tramp prijeti vojnim udarom.

Postoje i razlike po pitanju rješavanja rusko-ukrajinskog sukoba. Donedavno se raspravljalo o raspoređivanju mirovnih snaga UN u istočnoj Ukrajini, na području koje kontrolišu separatisti, a koje je Kijev nedavno klasifikovao kao teritoriju koju je okupirala Rusija. Napredak po tom pitanju otežali su nedavni komentari novog američkog specijalnog izaslanika za Ukrajinu Kurta Volkera, ocjenjuje Kortunov.

Volker je isključio mogućnost učešća Rusije u mirovnim snagama, kao i direktne razgovore sa separatistima.

Gubitak povjerenja

I konačno, Tramp i Putin bi u Vijetnamu mogli da razgovaraju i o međunarodnom, nuklearnom sporazumu sa Iranom, iz koga bi američki predsjednik želio da se povuče. I tu su razlike u mišljenjima ogromne. Putin je nedavno boravio u Teheranu i time iskazao solidarnost sa rukovodstvom Islamske Republike.

Najveći problem na putu poboljšanja odnosa između Rusije i SAD jeste gubitak povjerenja, smatra američki stručnjak Simakovski. Ali Moskva, zaključuje Kortunov, neće odustati od traženja dijaloga. „Razgovaraće se, čak i ako su šanse za uspjeh male“.

 

dw.com

Login

Welcome! Login in to your account

Remember me Lost your password?

Lost Password