CENTAR KOJI PIŠE ISTORIJU REPRODUKTIVNE MEDICINE U HERCEGOVINI – ROĐENO PREKO 1000 BEBICA

Prim. mr. sci. Senad Sarić, dr. med. specijalista ginekolog i porodničar u Mostaru je 1998. godine osnovao privatnu ginekološku ordinaciju „Arbor vitae dr Sarić“,   a doseljenjem supruge iz Njemačke dr. Grit Kirsten-Sarić, specijaliste interne medicine i subspecijaliste kardiologa, ordinacija 2006. prerasta u multidisciplinarnu polikliničku ustanovu „Arbor vitae dr Sarić“ i u vlasništvu je ovog bračnog para.

Početkom 2016.godine, značajno su proširili kapacitete polikliničke djelatnosti i preselili Polikliniku na novu lokaciju, te nude veliki broj medicinskih usluga sa najmodernijim tehničkim dostignućima, ljubazno, na topao i ljudski način!

U Poliklinici su otvorili savremeno opremljen biohemijski laboratorij, u funkciju stavili Dnevnu operativnu bolnicu i namjenski napravili i savremeno opremili IVF laboratorij čime su stvorili sve preduslove i otvorili Centar za reproduktivnu medicinu i željene trudnoće “Arbor Vitae Dr. Sarić” u Mostaru koji zadovoljava veoma stroge normative ESCHRE / Evropske asocijacije za reproduktivnu medicinu/. Sve usluge iz domena reproduktivne medicine pružaju efikasno i uspješno na jednome  mjestu. Prvi su i jedini takav Centar u južnom dijelu Bosne i Hercegovine!

Centar za reproduktivnu medicinu i željene trudnoće “Arbor Vitae Dr. Sarić” je strukturiran od njihovih resursa: Poliklinike sa biohemijskim laboratorijem, Dnevne operativne bolnice i  IVF laboratorija.

Sa dr. Senadom Sarićem razgovarali smo o Centru za reproduktivnu medicinu, ali i ostalim važnim temama.

Ovaj intervju davno je dogovoren, a povod je bio održavanje velikog regionalnog skupa o reproduktivnoj medicini ove godine u Mostaru, čiji ste organizator. Šta je sa simpozijem obzirom na pandemiju virusa korona?

Naša kuća se već dugi niz godina uspješno bavi reproduktivnom medicinom. Nije to samo IVF, već ja u svojoj praksi imam preko 1000 bebica na različite načine, što operativnom laparaskopijom, histeroskopijom, stimulacijama, inseminacijama, a zadnjih godina IVF-om. BiH je po prvi put  dobila organizaciju mediteranskog skupa u sklopu ESCHRE / Evropske asocijacije za reproduktivnu medicinu/ čiji smo član. Skup smo prolongirali za maj 2021, pa ćemo vidjeti hoće li se održati i na koji način.

Možete li nam više kazati o Centru, timu, onome što radite, rezultatima?

Bračna neplodnost može se okarakterisati ako mladi bračni par živ skupa više od godinu dana, pokušavaju da imaju bebu, a ne koriste kontracepciju. Tada trebaju da se obrate ljekarima i vide gdje je problem. Kod nas u BiH govori se o 15 do 20 neplodnih brakova, ali mi, kao ni u drugim segmentima, u ovome nemamo tačnu statistiku. Mladom paru se može pomoći na više načina, a Centar koji se bavi željenim trudnoćama mora imati sve preduslove. Mi imamo sve ambulantne uslove gdje se obavljaju pregledi i razgovori, laboratorijsku obradu, a onda idemo korak po korak da vidimo gdje je problem.  U ginekološkoj ambulanti naše Poliklinike u prijatnoj atmosferi vršimo razgovor sa bračnim partnerima, obavljamo osnovne preglede, a u  medicinsko-biohemijskom laboratoriju se vrši kompletna biohemijska i endokrinološka obrada, citologija, mikrobiologija, analiza i priprema sperme za postupke potpomognute oplodnje. U Dnevnoj operativnoj bolnici vršimo dijagnostičku i operativnu minimalno invazivnu jednodnevnu hirurgiju – histeroskopija i laparoskopija, ginekološke vaginalne i abdominalne operacije, punkcije folicula stimuliranih jajnika i embriotransfer – ET. Danas se većina ginekoloških operacija može obaviti u dnevnoj oprativnoj bolnici. U IVF Laboratoriju radimo sve procedure medicinski potpomognute oplodnje. Laboratorij je opremljen najsavremenijom opremom, što je dodatni garant kvalitete pri obavaljnju samog postupka vantjelesne oplodnje. Moramo napomenuti da je ovo prvi IVF centar u Hercegovini specijaliziran za liječenje bračnog infertiliteta po standardima ESHRE – Evropske asocijacije za humanu repordukciju i embriologiju. Naši liječnici, konsultativno i pomoćno osoblje koji rade u IVF centru su članovi ESHRE i redovno idu na edukacije iz oblasti reporoduktivne medicine gdje nastojimo pratiti sve svjetske standarde u ovom domenu posla.  Možemo sa ponosom reći da naš IVF centar jeste „šlag na tortu“ našeg dugogodišnjeg napornog i uspješnog rada i zalaganja u opštem radu iz oblasti ginekologije i perinatologije i kardiologije.

Danas, nakon punih 20 godina uspješnog rada, na raspolaganju u Poliklinici pacijenti imaju 12 stalno uposlenih članova tima te više od 20 eminentnih stručnjaka- konzilijarnih ljekara, od kardiologa, ginekologa, ortopeda, hirurga, urologa, anesteziologa, neuropsihijatra, dermatologa, nutricionistu… Bitno je napomenuti da su svi članovi tima Poliklinike osobe sa odličnim kvalifikacijama, i dugogodišnjimm radnim iskustvom te da kontinuriano radimo na dodatnim edukacijama našeg kadra u zemlji i inostranstvu. Sa ponosom ističemo našu dugogodišnju konzilijarnu saradnju sa eminentnim stručnjacima iz Maribora, prof.dr Veljko Vlaisavljević, jedan od malobrojnih ginekologa koji se profesionalno cijeli radni vijek uspješno bavi  isključivo liječenjem neplodnosti parova i vantjelesnom oplodnjom, još od 1983 godine. U suradnji sa dugogodišnjim suradnikom prof. Borutom Kovačičem, biologom-embriologom, 1995. godine kao 11. tim u svijetu, ostvario je začeće i porod bebe začete metodom injekcije spermatozoida u jajnu stanicu (ICSI i TESA). Njihovo dugogodišnje iskustvo i suradnja na području vantjelesne oplodnje rezultirala je rađanjem više od 10.000 beba začetih metodoma IVF i ICSI.

Veliko zadovoljstvo i krajnji cilj je pomoći jednom paru da se ostvare u najljepšoj ulozi života, da postanu roditelji!  Nekom je potrebna tek manja intervencija, regulisanje hormosnkog disbalansa, a nekad treba operativno rješenje. Mi imamo sve uslove, osim donorskih ćelija što naš zakon ne dozvoljava. Nekada je potrebna vantjelesna oplodnja. U laboratorijskim uslovima spojimo mušku i žensku spolnu ćeliju i nakon dva do pet dana vraćamo embrione. Reproduktivna medicina do sada je bila dostupna samo u velikim centrima, a sada zahvaljujući nama i u Mostaru.

Nažalost mi smo crna mrlja u civiliziranom svijetu gdje nema zakona o vantjelesnoj oplodnji.

Primjena Zakona o Medicinski potpomognutoj oplodnji u Federaciji BiH trebala je početi u 2020. Gdje je zapelo?

Niko ne postavlja to pitanje. Republika Srpska je duži niz godina dozvolila dva i tri pokušaja, a opštine dodatno pomažu. U Federaciji nema podrške. Nijedna državna bolnica nema jak centar za reprodukciju. Nažalost bez zakona, ljudi sami plaćaju postupke vantjelesne oplodnje koji su jako skupi, zakon je prije godinu i po usvojen u Federaciji BiH. U januaru ove godine zakon je trebao da stupi na snagu, a na sramotu Ministarstva zdravlja oni nisu ništa uradili, niti obišlli centre i dali verifikaciju. Niko to ne spominje.  Trebaju ministri da kupe još kojeg audija, a ne da se rađaju djeca. Puno mladih parova nemaju sredstva ni mogućnosti da si pomognu.

Naš centar radi najviše sa parovima koji su imali neuspjeha na nekim drugim mjestima, te starijim parovima.  Kod takvih pacijenata imamo 35 do 40 posto uspješnosti što je jako visoko. Da je zakona i mlađih parova rezultati bi bili još bolji.

Mostar je postao prepoznatljiv po ovom centru. Odakle sve dolaze ljudi?

Najviše domaći ljudi iz BiH, ali i iz cijelog regiona, iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore. Imamo bebica i u Oslu, u Čikagu. Nažalost, bez adekvatne podrške društva teško je raditi i praviti rezultate.  Kad se prije tri –četiri godine rodio mali David,  prva začeta beba putem IVF-a u Mostaru i rođena u Mostaru, podijelio sam to sa svojim prijateljima u jednom društvu, a naša legenda Veleža i jugoslovenskog sporta Enver Marić kazao je tada – pa doktore to je istorija za Mostar. Nakon toga rodila se i njegova sestrica i još puno bebica. Jedan par iz Livna dobio je bebu nakon 20 godina braka, a par iz Berkovića dobio je bebicu kada su proslavili 18-tu godišnjicu braka. Imali smo slučaj da smo imali samo jedan spermatozoid pa se rodila divna kćerkica. Prije je to bilo rezervisano za velike gradove, a sada to imamo u našem Mostaru. Možemo sa ponosom reći da naš IVF centar jeste „šlag na tortu“ našeg dugogodišnjeg napornog i uspješnog rada i zalaganja u opštem radu iz oblasti ginekologije i perinatologije i kardiologije. Veliko zadovoljstvo i krajnji cilj je pomoći jednom paru da se ostvare u najljepšoj ulozi života, da postanu roditelji! 

Kada je u pitanju vantjelesna oplodnja postoje mnoge predrasude, da su to jako bolni, naporni i teški procesi, ali budući da je medicina uznapredovala jesu li se stvari promijenile?

Sigurno da je danas lakše. Ranije se radilo sa drugom vrstom lijekova, gdje je bilo više komplikacija. Danas je više educiranih ljudi i dobre opreme tako da je do sada u svijetu šest miliona djece rođeno na ovaj način. To su normalna djeca kao i sva druga, samo što je spoj napravljen u laboratoriji. Predrasuda postoji, mi na simpozijima svake godine gledamo kako se može unaprijedit svaki segment. Procent uspješnosti dobro opremljenih centara je na oko 40 posto. I mi nekada u jednom ciklusu imamo uspješnost 60 posto, a nekada 20 posto.  Procent će kod nas biti daleko veći kada ljudi budu imali podršku države i nacionalni program. Ovako mladi ljudi umjesto da rađaju potomstvo, odlaze.

Koji su vaši savjeti ljudima koji imaju problem sa sterilitetom?

Moram sa ponosom istaći da više nije tabu tema da muškarac dolazi kod ljekara. Svaki mladi par koji duže od godinu dana ne može dobit dijete treba da se jave ljekaru. Najbolje centrima koji se bave željenim trudnoćima. Nisam pobornik da drugi ginekolozi rade operativne zahvate, pristup reproduktivnoj medicini je poseban. Jajnik treba da se čuva kao blago, jer svaki suvišni kontakt oštećuje njegove mogućnost da se ima dijete. Najvažnije je da se par obrati centru koji se bavi time.

Kroz vašu polikliniku prolazi veliki broj žena sa različitim zdravstvenim problemima. Šta se u posljednje vrijeme izdvaja kao najproblematičnije, koja oboljenja, šta su vaša zapažanja?

Ginekologija je sa širokim dijapazonom različitih bolesti, ali vrlo je važno istaći da je preventivno zdravlje jako važno. Svaka savjesna žena treba da radi redovno svoje preglede. Nemojte i kada je žena zdrava da prođe više od dvije godine bez papa testa, pregleda dojki, a u srednjim godinama je idealno i godišnje. U prošlom sistemu svaka firma je imala sistematske preglede i to je ulaganje u zdravlje svog naroda. Sada smo vidjeli šta je kapitalizam, velike zemlje kao Amerika, Velika Britanija nemaju javnog zdravstva i pali su na ovom ispitu. Što se tiče karcinoma kod žena je  vodeći karcinom dojke, zatim jajnika i grlića materice. Što se tiče karcinoma grlića maternice, to je organ od koga nijedna žena na svijetu ne bi trebala umrijeti. Od 1925. praktično možemo raditi citološke analize i vidjeti sumnjive  ćelije, samo ako se dođe na vrijeme. Države koje su napredne rade redovne preglede stanovništva.   Osnovna je preporuka da se žene jave ljekaru čim osjete neke tegobe, a i prije toga da rade redovne preglede.

Da li ženama ili ljudima inače treba nešto posebno savjetovati u vrijeme korone. Da li ima opasnosti za trudnoće?

Od početka korone u Kini nema radova koji ukazuju da korona virus djeluje na plod. Puno toga se ne zna. Od 30 trudnica iz Vuhana samo tri bebe su bile pozitivne, a i trudnice su prošle bez većih problema. Kod trudnica koje imaju kovid porođaj se radi operativno. Nisam čuo za teže posljedice za trudnice. Što se riče kovida, pandemija je 150 godina među ljudima, uvijek se dešavaju. Ovo je prvi put da je ovo masovnije propraćeno, bilo je ranije i kolera i kuge i gripe. Trebamo se pridržavati epidemiološko-higijenskih mjera.

Pandemija je negativno uticala na svaki segment društva, na zdravstvo, ali i na zdravlje ljudi koji zbog pandemije ne mogu dobiti adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Kako je uticala na rad vaše Poliklinike i pacijenata?

Pripremali smo se aktivno uz kontinuiranu edukaciju u iščekivanju konačne primjene Zakona o Medicinski podpomognutoj oplodnji u Federaciji BiH koji se trebao primjeniti u januaru 2020., ćutke, bez ijednog komentara od starne Ministra zdravstva Federacije BiH.

I proglašenjem pandemije u martu 2020. nastaje veoma teško stanje po pitanju zdravlja populacije i u ekonomskom pogledu. Pratili smo pomno situaciju i postupili smo po preporukama i naredbi Kriznog štaba Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNK/Ž. Rad u Poliklinici nismo prekidali niti jedan dan. Politika kuće je bila da nećemo otpuštali naš personal, borili smo se solidarno za svako radno mjesto i očuvanje firme koju smo vrijedno i strpljivo gradili 20 godina.  Ostali smo uz naše pacijente i pružali hitne i neophodne ginekološko-perinatološke i kardiološke usluge uz poduzete striktne higijensko-epidemiološke preventivne mjere personala, prostorija i pacijenata koji su ulazili i ulaze u našu kuću.

Ekonomske posljedice pandemije bit će katastrofalne po globalnu i bh-ekonomiju, trajat će godinama, kako navode stručnjaci, a svijetu će biti potrebne godine za oporavak. Najpogođenije će biti zemlje u razvoju, među kojima je i Bosna i Hercegovina, koje neće moći opstati bez međunarodne finansijske pomoći.

Ali kriza uzrokovana pandemijom, otvorila nam je širom vrata i priliku da krenemo u neophodne reforme, prije svega racionalizaciju javnog sektora, jer teret krize neće se moći samo svaliti na realni sektor. Jednostavno morat će doći do kresanja administracije i smanjenja plata u javnom sektoru i neophodno je izvršiti resetiranje postojećeg nakaradnog stanja. Ovo je prilika da se reformira i zdravstvo u Bosni i Hercegovini i da podjednako bude tretiran javni i privatni sektori da konačno svako od nas sa svojom zdravstvenom knjižicom može tražiti jednako uslugu i u javnom i u privatnom sektoru. Kroz finansijske pakete podrške, putem stabilizacijskih i garantnih fondova, potrebno je održati poslovanje i zaposlenost privatnih kompanija. Mi se nadamo da ćemo uprkos novonastalim okolnostima vezanim za uticaj i posljedice pandemije na naše društvo, uspjeti da u ovoj godini povratimo raniji nivo, i ako Bog da, poboljšamo i proširimo dijapazon naših usluga,  tragajući uvijek za najboljim rješenjima.  Od osnivanja ustanove, do danas naš prioritet i vodilja u radu jeste ponuditi našim pacijentima vrhunsku uslugu kroz topao i ljudski pristup od začeća do procvale dobi!

Mostar je vaš grad, tu radite, gradite karijeru, stvarate istoriju kada je u pitanju reproduktivna medicina, kakvi su uslovi za rad i razvoj i kakvo je vaše mišljenje o situaciju u gradu?

Rodio sam se i odgojio u ovom gradu i volim ga kao i svaki Mostarac više d svega, ali jako tužno i ružno šta se godinama dešava našem gradu. Mislim da je to jedno nedonošče u rukama ljudi koji ga  vode, a koji ga ne vole.  Privatne zdravstvene ustanove posluju u nesređenom poslovnom okruženju karakterističnom za prostor cijele Bosne i Hercegovine. To se karakteriše nakaradnim uređenjem koje podrazumijeva upravu na državnom, entitetskim i kantonalnim nivoima. Zdravstvene institucije u HNK/Ž nemaju odgovarajući način definisanja politike uključivanja privatnih zdravstvenih ustanova u javno zdravstvo i prema njima se ponašaju diskriminatorno.  Veća uključenost privatnih zdravstvenih ustanova u javno zdravstvo značila bi bolju zdravstvenu zaštitu za osigurana lica, veću konkurentnost između javnog i privatnog sektora i manju korupciju u javnim zdravstvenim ustanovama. Ja sam optimista- sigurno će doći bolja vremena. Najsretniji ću biti kada za gradonačelnika dođe žena koja će napraviti red i čistoću i da grad bude kakav je nekad bio. Da nisam optismita ne bi ovo sa svojim timom radio ovdje. Nadam se da će i ovaj Fond koji je netransparentan u dijeljenju našeg novca, jer ne znamo kako ga raspoređuju, prepoznati probleme parove koji imaju probleme sa začećem. Vjerujem u bolju budućnost.

Login

Welcome! Login in to your account

Remember me Lost your password?

Lost Password